Energetska kriza, visoka inflacija, rat u Ukrajini. Koga u Njemačkoj još interesuje ono što se dešava u BiH, iako taj rat umnogome asocira na dešavanja na području bivše Jugoslavije u devedesetim godinama proteklog stoljeća, zapitala se u svom pozdravnom govoru voditeljica Evropske akademije Bavarske, Birgit Boeser. Sudeći po broju onih koji su se prijavili na praćenje virtualnog podija, ipak postoji interesovanje, barem u krugu onih koji prate tamošnja dešavanja, naročito pred predstojeće izbore 2. oktobra. Jedan od učesnika diskusije, koju je moderirala dopisnica austrijskog „Standarda“ iz Sarajeva Adelheid Wölfl, Tobias Flessenkemper, voditelj misije Evropskog vijeća u Beogradu te član predsjedništva Društva za Jugoistočnu Evropu smatra da su ti izbori veliko iskušenje i za birače a i za Evropsku uniju. On ih naziva „super-izborima“. U kojoj  drugoj zemlji se u jednom danu biraju i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i zastupnici parlamenta oba entiteta i predsjednik RS i zastupnici za skupštine 10 kantona u Federaciji BiH, pita se on, a i drugi učesnici diskusije. Da li taj birač uopšte zna šta i gdje zaokružiti na izbornim listićima, na kojima se, prema podacima Centralne izborne komisije nalazi 7257 kandidata. To je i za Adnana Ćerimagića, političkog analitičara Evropske inicijative za stabilnost u Berlinu, velika dilema. BiH stoji pred mnogo iskušenja i u odnosu na susjede i u odnosu prema Evropskoj uniji. Pitanje daljnih evropskih integracija će umnogome ovisiti od toga ko će dalje upravljati zemljom u kojoj postoji toliko političkih problema i podjela. I Flessenkemper vidi veliki problem susjeda BiH, Srbije i Hrvatske, koje imaju jake interese u BiH i direktno se miješaju u njene unutrašnje stvari. 

Prognoze rezultata izbora veoma nezahvalne

Viša saradnica za politiku u Evropskom vijeću za vanjske poslove (ECFR), Majda Ruge ne želi davati bilo kakve prognoze, jer u BiH nema  pouzdanih ispitivanja javnog mnijenja. Za nju su moguća dva scenarija, status quo, ostanak nacionalističkih partija na vlasti ili pobjeda opozicije u kojoj bi glavnu ulogu mogla odigrati Sarajevska trojka, Naša stranka, Narod i pravda i SDP BiH, koji bi mogli formirati vladu u Federaciji BiH. Pitanje je, smatra Majda Ruge, šta će se dešavati u RS. Pobjeda Dodikovog SNSD-a, ili ipak dovoljan broj glasova za SDS i PDP, da bi se mogla formirati koalicija na državnom nivou. Ruge je mišljenja da su vladajuće partije spremne praviti sve kompromise kako bi ostale na vlasti. Ruge ističe i povezanost vladajućih stranaka sa religioznim institucijama u zemlji i mobilisanje biračkog tijela preko džamija i crkava. 

BiH treba promjene, kako ih ostvariti?

Majda Ruge ističe da ljudi u BiH žele promjene. To tvrdi i Adnan Ćerimagić. On je, kaže, u svojim analizama, imao direktne kontakte sa biračima. Oni od novih vlasti očekuju prije svega poboljšanje zdravstvenog sistema, otvaranje više radnih mjesta te borbu protiv korupcije. Kako riješiti ove probleme sa političarima koji su sad na vlasti, pita se ne samo on. Ćerimagić ukazuje i na probleme infrastrukture i obrazovanja u BiH, koji su u poređenju sa susjednim zemljama daleko lošiji. Ćerimagić se osvrće i na odluke visokog predstavnika za BiH, Christiana Schmidta i ističe njegovu negativnu ulogu u vezi sa najavljenim promjenama Izbornog zakona, koje su izazvale revolt jednog dijela građana. No, ovaj politički analitičar hvali nastojanja sadašnje njemačke vlade u rješavanju problema u BiH. Njegova želja je da se kancelar Olaf Scholz pridruži inicijativi Austrije i Slovenije da se BiH što prije dodijeli kandidatski status EU. To želi i Tobias Flessenkemper. Više integracija zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju bi smanjilo političke napetosti u cijeloj regiji, smatra on. To bi umanjilo i uticaj Rusije na tom području, slaže se i Majda Ruge, navodeći da su najjače oružje Rusije u BiH politički akteri poput Milorada Dodika i Dragana Čovića. Ova analitičarka smatra da se sadašnja američka vlada ne vidi više kao „ glavni spasilac BiH“, te da daljnje inicijative želi prepustiti Evropskoj uniji. 

Da li je BiH 27 godina nakon završetka rata ipak zemlja osuđena na propast?

Ima li zemlja sa ovakvim komplikovanim političkim uređenjem i stalnim prijetnjama secesijom koje dolaze od aktuelnog člana Predsjedništva Milorada Dodika uopšte realnu šansu da opstane, bilo je jedno od pitanja onih koji su pratili virtualnu podijumsku diskusiju. Adi Ćerimagić smatra da ima. Njena propast bi Evropu i svijet koštala mnogo više. Nove političke nestabilnosti, strahove od novih ratova na Balkanu, ističe on. Tobias Flessenkemper dodaje da predstojeći izbori u BiH ne smiju biti izbori između rata i mira. Nove vlasti u BiH se moraju jasno opredijeliti i boriti za evropsku perspektivu a odgovorni u Brüsselu joj moraju ponuditi realne šanse za brže pristupanje ovom cilju, smatra on. „Istorija ove zemlje je jako komplikovana, no znamo da je učenje iz i od prošlosti jako teško. To je nažalost povijesno tragična zemlja, ali ono što se zaboravlja je i da je to jedna od najljepših evropskih zemalja. Borimo se za poboljšanje njenog imidža, za to da je njeni mladi ljudi više vole, i ostaju i vide budućnost u njoj“, apeluje ovaj evropski diplomata.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu