Istraživačko novinarstvo je težak i zahtjevan posao. Iziskuje mnogo snage, vremena i hrabrosti kako bi se otkrila korupcija u privredi ili nekoj državi. Zbog toga je broj novinara, koji se bave istraživačkim novinarstvom, veoma mali.

„U Njemačkoj ih je oko 100“ kaže Jörg Schmitt urednik političkog magazina "Der Spiegel". Pošto njegov list izlazi u milion primjeraka i ima veliki broj reklama, u stanju je sam finansirati takva istraživanja. Jörg Schmitt sa još dvojicom kolega je godinu i po istraživao podmićivački sistem u firmi Siemens. Nakon što je objavljen njihov članak, u slučaj se uključilo državno tužilaštvo, nakon čega su mnogi u Siemensu kažnjeni i ostali bez posla. Baza za istraživanje je bila arhiva koju posjeduje ovaj magazin i u kojoj je zaposleno 80 novinara.

"Mnogi vas posmatraju kao neprijatelja"

Za 24. godišnju Jelenu Jorgačević iz Beograda je to nevjerovatan broj. U arhivi sedmičnika "Vreme" u kojem radi, zaposlena je jedna osoba. Novca za istraživačko novinarstvo nema.

Ipak, novinar u Srbiji može istraživati i objavljivati tekstove o korupciji.

"Korupcija nije nešto što pogađa samo Srbiju. Ako o tome pišete odmah sebi stvarate neprijatelje. Možda je fenomen korupcije u zemljama koje su u transformaciji dosta jači u odnosu na druge zemlje. Trenutno imamo dosta korupcije i zato, kao novinar koji piše o tome, imate i više neprijatelja", kaže ona.

Cenzura i nasilje nad novinarima u Bjelorusiji

Dok se Srbija nalazi na 62. mjestu liste o slobodi štampe koju je sačinila organizacija "Reporteri bez granica", Bjelorusija je zauzela 151. poziciju. Režimu predsjednika Aleksandra Lukašenka se pored ostalog predbacuje da cenzuriše novinare i nad njima vrši nasilje.

Bez obzira na to, dvadesetogodišnja Julija Šenderović, nakon studiranja se želi baviti istraživačkim novinarstvom.

"Ne očekujem da će biti jednostavno, bez obzira na smjenu vlade. Kod nas su ljudi naučili da o tome ne govore. Boje se objavljivanja njihovog imena u medijima. To ima veze sa iskustvima iz Sovjetskog Saveza i nedostatkom demokratije u posljednjih 20 godina", ističe Julija.

Prema mišljenju Olhe Vorozbit iz Ukrajine, glavni problem povrede slobode štampe u njenoj zemlji je jako uplitanje privrede i politike.

"Novine i televizije uglavnom pripadaju ljudima koji su politički aktivni ili koji tijesno sarađuju sa političarima. Zbog toga je kritičko izvještavanje skoro nemoguće", kaže Vorozbitova.

Bez obzira na sve poteškoće, urednik "Der Spiegla" Jörg Schmitt preporučuje svojim mladim kolegama iz jugoistočne Evrope da se bave istraživačkim novinarstvom.

Autor: P.Kouparanis/M. Smajić

Odg. ur.: A. Slanjankić