Istoričar Thomas Schlemmer je kao naučni radnik na njemačkom istorijskom institutu u Rimu doživio kulturnu politiku Italije. Schlemmer se žali što država nije zainteresovana za kulturnom baštinom u zemlji i što manjka investicija u obrazovanje. On se nada da će nova vlada, željna reformi, to i promijeniti.

“Italija je u posljednjih nekoliko godina u ovaj sektor uložila veoma malo novca”, kaže Schlemmer i podsjeća da je prije dvije sedmice u Pompejima došlo do odrona zemlje i da je tom prilikom uništena jedna arheološka iskopina. “Do toga je došlo jer se premalo ulaže u očuvanje takvih spomenike i što se novac troši u sasvim druge svrhe”, kaže Schlemmer.

Novi projekti skoro da nemaju nikakve šanse da budu realizovani. “Skoro cijela Italija je svjetska kulturna baština koja je zbog mjera štednje uništena na mogim mjestima”, žali se ovaj istoričar. To ne pogađa samo spomenike i arheološke iskopine. Zbog mjera štednje su u nezahvalan položaj došli istraživačke ustanove i arhivi: vremenski rokovi za realizaciju projekata nisu produžavani, a radnici, koji su imali ugovor na određeno radno vrijeme, nakon njegovog isteka, više nisu zapošljavani. Zbog specijalnih Berluskonijevih interesa su manji projekti ostajali nerealizovani. Jedan od njegovih omiljenih projekata je planirani most preko Mesinskog prolaza koji spaja Jonsko i Tirensko more.

Loš obrazovni sistem

Reforma je potrebna i u obrazovnom sistemu. Zgrade univerziteta su često stare, a stručnog kadra nedostaje na svakom koraku. Ovaj razvoj događaja već godinama prate protesti učenika i studenata. “Zbog stalnih finansijskih kraćenja se situacija u posljednjih nekoliko godina znatno pogoršala”, kaže Schlemmer. Berluskonijeva vlada je 2003. godine smanjila sredstva za istraživanja na univerzitetima za 5,3 posto. Prošle godine je održano 100 demonstracija zbog planiranog ukidanja 87.000 nastavnih radnih mjesta. Zbog toga je sve više nastavnog kadra koji svoju perspektivu traži u inostranstvu. Na prvom mjestu su univerziteti u SAD-u, Engleskoj i Japanu.

U zemlji u kojoj je 30 % mladih nezaposleno i na čijem je jugu još uvijek slab privredni razvoj, ne može biti riječi o “dolce vita”. “Ovdje imamo posla sa vrijednim narodom kojeg je država ostavila na cjedilu”, kaže Schlemmer. Tome treba dodati mafiju i organizovani kriminal koji su još uvijek prisutni.

Autori: Gudrun Stegen / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić