U SAD se Donald Trump pobrinuo za to da se u nekim obiteljima i među prijateljima više ne priča o predsjedniku. Među Britancima je slično kada je riječ o temi Brexit. I u Njemačkoj je tema izbjeglica toliko osjetljiva da je brojni građani radije zaobilaze. U prijateljskim krugovima. I u javnosti također.

"Koje su to osjetljive teme kod kojih se opečemo ako o njima pričamo?". Ovo je pitanje koje je postavio renomirani Institut za demoskopiju Allensbach u okviru svog istraživanja koje je obavljeno na uzorku od 1283 ispitanika u cijeloj Njemačkoj. 71 posto ispitanih je od 14 ponuđenih odgovora odabralo temu izbjeglica. Također kao apsolutno osjetljiva tema je označen: islam.

Razdor između elite i stanovništva

Šefica Instituta Renate Koecher je provela ovu studiju o kojoj je u gostujućem komentaru u Frankfurter Allgemeine Zeitungu napisala: "Uzrujanost iz 2015. i 2016. godine je u velikoj mjeri nestala. Ostao je utisak da elite ne uzimaju u dovoljnoj mjeri ozbiljno zabrinutost stanovništva, pa čak i sumnjaju u njih."

I kada je riječ o trećoj temi se, prema mišljenju ispitanih, može izjašnjavati samo oprezno: ljubav prema domovini i patriotizam. Prije svega je značajan razvoj situacije posljednjih godina: Prije dobra dva desetljeća samo je 16 posto smatralo patriotizam osjetljivom temom, prije 15 godina je taj broj porastao na 26 posto, trenutno za 41 posto Nijemaca ovo predstavlja tabu temu.  

"U međuvremenu trećina stanovništva kaže da bi se političari trebali čuvati od toga da pokažu nacionalni ponos ako se ne žele izložiti žestokim napadima", piše profesorica Koecher. Građani se sve više plaše da iz vana budu promatrani kao desničari ako se izjasne kao patrioti, kaže ona.

Granice slobode prije svega u javnom prostoru

Još jedan zanimljiv rezultat studije iz Allensbacha pokazuje sljedeće: Velika je razlika govoriti o osjetljivim temama u krugu prijatelja i poznanika i u javnosti. 59 posto stanovništva smatra da se privatna mišljenja mogu slobodno izraziti. U javnom prostoru to jamči samo 18 posto ispitanih. 

U okviru ove studije su, kada je riječ o ovoj temi, postavili dodatna pitanja i ispitali Nijemce kada je riječ o izbjeglicama: 61 posto ispitanih smatra da je rizično javno reći da je za izbjeglice urađeno previše. U privatnom prostoru taj broj iznosi samo 31 posto. Renare Koecher smatra da je opseg sloboda u javnom prostoru sve manji. Tome su, kako ona kaže, doprinijele ne samo neriješene kontroverze o važnim odlukama, već i rigoroznost sa kojom se zahtijevaju određena pravila izražavanja." 

Rezultat je sljedeći: Svaki drugi građanin je ubijeđen da se danas mnogo više pazi na to kako se u javnosti ponaša i šta se kaže. Svaki treći Nijemac kaže da je slobodno izražavanje mišljenja moguće još samo u privatnom prostoru. 41 posto kritizira pretjeranu političku korektnost.

Najbolji primjer za to: Kaže se da se ne treba govoriti o "strancima" već o "osobama sa migrantskom pozadinom". "To je pojam koji je pogodan za akademske seminare, ali ne i za svakodnevni jezik", kaže Renate Koecher. Dvoje od troje Nijemaca to vidi na isti način i izbor riječi smatra pretjeranim. I rodna neutralnost prema mišljenju većine ide predaleko i dovodi do nerazumijevanja među svim generacijama i obrazovnim slojevima, baš kao i zvanično uvođenje trećeg spola.   

Ako onda još i  "kralj crnaca" u knjizi Astrid Lindgrens "Pipi duga čarapa"mora biti preimenovan u "kralj Pacifika" kako bi se prema današnjim mjerilima bilo politički korektno onda je mnogima previše. Tri od četiri Nijemca žele radije da bude zadržana orginalna verzija i jasno odbijaju naknadni prijedlog korekcije koji je u skladu sa današnjom senzibilnošću i normama. Tendencija onih koji to odbijaju je u porastu.

Prije svih njemačko stanovništvo, koje, kako kaže Koecher, ima relativno svježa istorijska sjećanja na podvrgavanje strogim propisima i ograničavanja ove diskusije idu predaleko. Oni su sve više iziritirani propisima o tome šta se smije reći i kako se mora ponašati, kaže Koecher.  

Poštovanje umjesto odgoja

"Brojnim građanima u tom smislu nedostaje poštovanja da žele da budu shvaćeni ozbiljno sa svojim brigama i stavovima, da se o bitnim tendencijama otvoreno diskutira i da žele biti pošteđeni odgajteljskog ludila", zaključuje Renate Koecher iz Instituta za demoskopiju Allensbach njen gostujući komentar u Frankfurter Allgemeine Zeitungu. 

No ipak: Kada je riječ o temi zaštite klime, jednakopravnosti, nezaposlenosti ili odgoja djece velika većina Nijemaca se ne osjeća ograničenim u svojoj slobodi izražavanja. 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android