“Nije prihvatljivo da sa državama poput BiH pregovaramo o članstvu u EU, a da ljudi iz te zemlje traže azil u Njemačkoj. To je pogrešan put koji samo opterećuje proceduru dodjele azila u ovoj zemlji.” Ovako je njemačka ministrica za rad i socijelna pitanja Andrea Nahles obrazložila svoj prijedlog za list “Spiegel”. Taj prijedlog glasi da bi Njemačka u narednih pet godina trebalo da izda dozvole za dolazak 20.000 radnika iz BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

S obzirom da u Njemačkoj trenutno postoji 600.000 otvorenih konkursa za radna mjesta to bi bio dobitak za obje strane, vjeruje dr. Wido Geis, ekspert za migracije pri Institutu njemačke privrede u Kelnu. On smatra da bi to bila prvenstveno šansa za ljude sa srednjim stepenom obrazovanja da pronađu posao u Njemačkoj, jer to teško mogu u svojim domovinama. On ne smatra da bi to dovelo do takozvanog “brain draina” (odlaska obrazovane elite), te da bi i zemlje regiona profitirale od toga jer “dio tih osoba ne bi trajno ostao u Njemačkoj, nego bi se vratio svojim kućama”.

I privredni eksperti na Balkanu vjeruju da bi takav potez Berlina bio dobar. Ekonomistica Marija Zarezankova-Potevska naglašava da bi to donijelo kratkoročno rasterećenje na tržištu rada u državama zapadnog Balkana, gdje vlada velika nezaposlenost. Međutim, ona upozorava i na negativne posljedice inicijative ministarke Nales jer bi moglo da dođe do promjene demografske strukture tih malih zemalja. Ako se dozvoli da zemlju napuste ljudi koji su tamo obučeni, odnosno školovani, trebali bi biti svjesni da se oni neće vratiti. Zato je važno da se za te ljude dugoročno pronađu "rješenja u njihovim zemljama".

Realna alternativa zahtjevima za azil

Marija Zarezankova-Potevska vjeruje da bi ovo bila dobra alternativa za tražioce azila sa Balkana koji se već nalaze u Njemačkoj. I njen njemački kolega Wido Geis vjeruje kako je inicijativa ministrice Nahles ustvari reakcija na veliki broj tražilaca azila iz regiona Balkana, koji skoro da nemaju šansu da ga dobiju.

Ministrica Nahles želi da otvori mogućnost za dolazak i ljudima koji nemaju nikakvu kvalifikaciju. Njen prijedlog glasi da se omogući dolazak onima koji u Njemačkoj žele da završe obuku za neko zanimanje, odnosno da steknu kvalifikaciju. “To bila opcija da se prekine krug stalnog dolaska tražilaca azila i njihovog ponovnog vraćanja u domovine”, kaže ona za “Spiegel”.

Balkan je dio Evrope

Postoji još jedan razlog za ove prijedloge, vjeruje Geis. Države zapadnog Balkana su dio Evrope i na ovaj načion bi “još više bile uvezane u evropsku zajednicu i zajednički evropski privredni prostor”. On smatra da bi, bez obzira na sadašnji talas izbjeglica i tražilaca azila, morale biti poboljšane mogućnosti za dolazak i pristup njemačkom tržištu rada za građane spomenutog regiona. “Dodjela 20.000 dozvola za boravak i rad koje nisu vezane za određenu kvalifikaciju tih ljudi, bio bi prvi važan korak ka evropskom integracijskom procesu za te države”, kaže Geis.

Pozitivne reakcije u regionu

Predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gerdžaliju ocjenjuje da bi to, ako se ostvari, imalo pozitivan efekt na Kosovare. "To bi značilo da pripadamo Evropi, ali bi također imalo i ekonomsku dimenziju. Ako već nema direktnih investicija na Balkanu, na ovaj način bi neki procesi mogli da se olakšaju ili ubrzaju. Ekonomska situacija na Kosovu nije dobra i sve je manje stranih investicija. Mogućnost zapošljavanja u Njemačkoj za mnoge mlade ljude sa Kosova bio bi tračak nade", kaže Gerdžaliju.

Prijedlog Andree Nales je bila logična odluka, kaže Erol Mujanović, ekspert za tržište rada iz Bosne i Hercegovine. Gastarbajteri sa Balkana su se u inostranstvu dokazali kao vrijedni i u Njemačkoj su veoma dobro integrisani. Radnici iz zemalja zapadnog Balkana bi za njemačku privredu bili "čist dobitak", ocjenjuje Mujanović.

I on je svjestan da bi odlazak mladih radnika značio gubitak za njihove domovine, ali da je "svakako bolje da rade u Njemačkoj, nego da budu nezaposleni u Bosni i Hercegovini". Mujanović pominje i devize koje bi ti novi gastarbajteri slali svojima u matičnim zemljama i time davali podstreka tamošnjoj privredi.

Ministrica Nahles je svjesna da bi realizacija njenog prijedloga mogla da izazove i strah među građanima Njemačke. Naime, taj prijedlog predviđa djelomično ukidanje “prava prvenstva” koje trenutno važi – da tražioci azila mogu da dobiju neko radno mjesto samo ako se za njega nije prijavio nijedan njemački ili državljanin neke zemlje članice EU.

Nahles ne želi da u potpunosti ukine ovo “pravo prvenstva” jer u Njemačkoj još uvijek postoji 240.000 mladih koji nisu dobili mjesto za obuku u privredi, te milion ljudi koji su već duže vrijeme bez posla. “Njih ne smijemo zaboraviti”, kaže Nahles.