Kosovska prijestolnica Priština ovih se dana čini kao veliki, šareni vrt slika. Posvuda po uličnim svjetiljkama i javnim površinama mogu se vidjeti plakati s nasmijanim licima političara koji se svojim kratkim sloganima žele utisnuti u um prolaznika kako bi na glasačkim listićima označili njihova imena i stranke.

U nedjelju (9. februara 2025.) održat će se redoviti parlamentarni izbori na Kosovu, najmlađoj europskoj državi s prosječno najmlađim stanovništvom. Izbori su to u vrlo turbulentnim vremenima za Kosovo s njegovih gotovo 1,6 milijuna stanovnika. Sukob sa Srbijom postaje sve ozbiljniji, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sve je agresivniji prema Prištini. Ljevičarska nacionalistička kosovska vlada pod premijerom Albinom Kurtijem, sa svoje strane, suočava se sa sve većim protivljenjem EU i SAD-a jer ne želi biti prisiljena na "dogovore" sa Srbijom, već inzistira na provođenju prava nacionalnog suvereniteta, od vlastitih automobilskih tablica do ukidanja srpske paralelne valute, dinara, u nekim dijelovima zemlje.

Ali 21-godišnja Besarta Jashari ima drugih problema. Novinarka, koji radi za privatnu radioteleviziju RTV 21, stoji u središtu Prištine, nedaleko od pvelike slike utemeljitelja kosovske države Ibrahima Rugove, koji je preminuo 2006. godine. Iznad svega, ona želi društvene promjene. “Ovdje nedostatak posla i niske plaće tjeraju ljude da emigriraju”, kaže ona. "Sustav zdravstvene zaštite također treba biti poboljšan, jer ovdje je previše ljudi prisiljeno putovati u inozemstvo kako bi se liječili. I na kraju, također bih voljela vidjeti da djevojke i mlade žene imaju više šansi", kaže ona.

Ona gleda oko sebe i pokazuje na mnoge izborne plakate. "Politikom uvijek dominiraju iste stare figure, s malo prostora za mlade glasove koji donose svježe perspektive i progresivne ideje. Čak ni na trenutnim parlamentarnim izborima nijedna stranka nije dala povjerenje ženi da se kandidira za premijerku." 

Prvi redovni izbori nakon dugo vremena

Kosovo pred parlamentarne izbore: S jedne strane su regionalni i geopolitički problemi zemlje koji dominiraju naslovnicama domaćih i stranih medija. A s druge strane, tu je i perspektiva mnogih ljudi u zemlji, posebice onih mlađih, koji se već dugo nadaju socio-ekonomskim promjenama.

Aktualni izbori na Kosovu prvi su redoviti izbori od proglašenja neovisnosti u februaru 2008. Od tada do 2021. održavaju se samo prijevremeni izbori. Zastupnici se biraju za jednodomni parlament sa 120 mjesta, od čega je 20 mjesta rezervirano za zastupnike nacionalnih manjina, uključujući 10 mjesta za zastupnike kosovskih Srba. Do izbora 2021. vladale su koalicije stranaka PDK (Demokratska partija Kosova) i LDK (Demokratski savez Kosova), koje su predvodili čelnici pokreta za neovisnost 1990-ih.

Parlamentarni izbori 2021. označili su prekretnicu ljevičarskog nacionalno-socijaldemokratskog pokreta Vetevendosje (Samoopredjeljenje) pod vodstvom Albina Kurtija, bivšeg studentskog vođe i političkog zatvorenika za vrijeme srpskog diktatora Slobodana Miloševića. Ovaj 50-godišnjak natječe se za reizbor ovog vikenda.

Radikalna promjena kursa

Kurti je od 2021. napravio radikalnu promjenu kursa u vanjskoj politici Kosova. Dok su sve prethodne vlade djelovale samo u bliskoj koordinaciji s međunarodnom zajednicom, a posebno sa SAD-om – ili, kako to vide Kurti i njegova stranka, po nalogu stranih država – Priština od 2021. djeluje uglavnom neovisno. Kurtijeva glavna briga je provedba punog suvereniteta Kosova sa svim njegovim simbolima vis-à-vis Srbije i emancipacija od zaštitnih sila Kosova, čiju politiku Vetevendosje smatra "kolonijalističkom".

Od 2011. godine EU pokušava uvjeriti bivše ratne neprijatelje Srbiju i Kosovo da normaliziraju međusobne odnose kroz tzv. dijalog o normalizaciji. Čak i prije nego što je Kurti preuzeo dužnost 2021., dijalog je uglavnom bio na čekanju, a od 2021. praktički ga i nema. Srbija ne želi priznati konačni suverenitet Kosova – dok Kosovo oklijeva učiniti trajne ustupke Srbiji koji bi njezinom susjedu dali priliku da se miješa u politiku zemlje. 

Nasilne akcije i napadi

Jedan od glavnih problema je stvaranje zajednice većinski srpskih općina na Kosovu s kolektivnim i određenim pravima autonomije. Zauzvrat, Srbija mora prekinuti svoju politiku blokade kako bi Kosovo moglo postati članom međunarodnih organizacija poput UN-a. Iako se posljednjih godina ništa nije promijenilo, Kurti je ubrzo nakon preuzimanja dužnosti počeo provoditi svoju politiku suvereniteta, poput zabrane srpske valute dinara kao sredstva plaćanja na sjeveru Kosova, gdje žive većinom Srbi.

Srbija i srpske paravojne snage na sjeveru Kosova odgovorile su na to u više navrata raspoređivanjem trupa na granici, izvođenjem ozbiljnih nasilnih akcija, a sumnja se i izvođenjem terorističkih napada, tako da su u nekim slučajevima morale intervenirati i zaštitne snage NATO-a KFOR.

Međutim, za mnoge ljude u zemlji, posebno mlađe ljude, ova pitanja koja dospijevaju u udarne vijesti nisu glavna briga, već loši socioekonomski uvjeti. Primjerice, nezaposlenost u dobnoj skupini do 24 godine iznosi oko 33 posto. Korupcija je još uvijek veliki problem - iako su Kurti i njegova stranka pobijedili na izborima prije četiri godine s odlučnim antikorupcijskim programom.

Egzodus Kosovara

Politolog Nexhmedin Spahiu sažima raspoloženje: "Mladi Kosova nemaju strpljenja čekati da se zemlja razvije. Žele sigurne poslove i društvo u kojem se ocjenjuju na temelju zasluga, a ne na temelju stranačke pripadnosti ili blizine vlasti."

To može potvrditi i Lea Hoxhaj, 18-godišnjakinja iz Prištine koja studira primijenjenu ekonomiju i menadžment. Ove godine prvi put može glasati. Svoja očekivanja od vladajućih formulirala je na sljedeći način: "Trebaju otvarati nova radna mjesta, podržati mlade i osigurati bolju opremljenost obrazovnog sustava, kako kvalificiranim nastavnicima, tako i nastavnim materijalima."

Ako oni kojima se Lea Hoxhaj obraća ne shvate takve glasove ozbiljno, Kosovo bi se uskoro moglo suočiti s još ozbiljnijim problemom od sukoba sa Srbijom i međunarodnom zajednicom: sve većim egzodusom iz zemlje. Kao rezultat dugo očekivanog bezviznog režima sa zemljama Europske unije, koji je na snazi ​​od početka 2024. godine, ionako sve manji broj stanovnika ponovno je znatno smanjen, a prosječna dob onih koji ostaju kod kuće porasla. To znači da mlađi ljudi odlaze iz zemlje.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu