Na predstojećim parlamentarnim izborima građani ove južnokavkaske zemlje ne biraju samo novi saziv parlamenta, nego i strateški smjer države: bržu integraciju u EU ili povratak u rusku sferu utjecaja.

Prema anketi, koju je naručila nevladina organizacija International Republican Institute (IRI) sa sjedištem u Washingtonu, stranka aktuelnog proevropskog premijera Armenije Nikola Pašinjana „Civilni ugovor“ nalazi se na prvom mjestu sa 32% podrške.

Opozicija je tradicionalno proruski orijentisana i podijeljena u tri glavne političke snage, koje znatno zaostaju za vladajućom strankom. Oko 7% birača podržava blok „Snažna Armenija“, koji vodi ruski milijarder armenskog porijekla Samvel Karapetjan, koji je trenutno u kućnom pritvoru u Jerevanu zbog optužbi za poticanje nasilnog preuzimanja vlasti.

Politički blok „Armenija savez“, koji vodi bivši predsjednik Robert Kočarjan povezan s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, očekuje oko 4% glasova. Stranka „Prosperitetna Armenija“, koju je osnovao biznismen Gagik Carukjan, može računati sa oko 2% podrške. Ostalih pet stranaka, uključujući nove protestne pokrete, imaju podršku od svega 1–2%.

Stručnjaci upozoravaju da ove brojke treba tumačiti s oprezom zbog nezapamćeno niske stope odaziva: samo 16 posto ispitanika pristalo je učestvovati u anketi. To je za 19 procentnih poena manje nego uoči vanrednih izbora 2021. godine. Istovremeno, 92 posto učesnika izjavilo je da namjerava izaći na izbore, u poređenju sa 72 posto 2021. godine. Gotovo svaki drugi ispitanik odbio je otkriti svog favorita ili je naveo da još nije donio konačnu odluku za koga će glasati.

Novi politički pravac: Brisel ili Moskva?

Ključno pitanje kampanje je vanjska politika. Vladajuća stranka približava zemlju Evropskoj uniji i udaljava je od Rusije i Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) - vojnog saveza pod kontrolom Moskve.

U maju 2025. armenski parlament usvojio je zakon o pokretanju procesa pristupanja EU. Tokom kampanje, aktuelni premijer Armenije Nikol Pašinjan je obećao uvođenje bezviznog režima s Evropom u naredne dvije godine. Početkom maja Pašinjan je u Jerevanu ugostio Samit Evropske političke zajednice i poručio da Armenija „nije saveznik Rusije“ u ratu protiv Ukrajine.

Ova izjava izazvala je oštru reakciju Moskve. Rusija je zaprijetila uvođenjem carina i ograničenjima za armenske radnike, te sugerisala da bi trebalo raspisati referendum na kojem bi se ljudi opredijelili između dvije opcije: EU i Euroazijske ekonomske unije (EAEU). Rusija koristi i trgovinske mjere kao pritisak, uključujući ograničenja uvoza armenskih proizvoda poput povrća, voća i vina, te mogućnost smanjenja isporuka gasa i naftnih derivata.

Predsjednik Vladimir Putin dodatno je upozorio da će približavanje evropskim standardima dovesti do prekida ekonomske saradnje, te uporedio situaciju u Armeniji s krizom u Ukrajini 2014.

Ruski uticaja na izbore i odnosi sa SAD-om

Utjecaj Moskve na izbore izaziva rasprave u Armeniji. Napetosti su porasle nakon objave ruskog neovisnog istraživačkog medija The Insider o navodnoj ruskoj špijunskoj mreži u Armeniji. Prema pisanju tog medija, ruski milijarder i vođa stranke Napredna Armenija Samvel Karapetyan naveo je Informacijski centar Federalne službe sigurnosti Rusije kao svog poslodavca u svojoj prijavi za putovnicu izdanu 1999. godine.

Armenske sigurnosne snage su više puta pokretale kaznene postupke protiv predstavnika proruske oporbe. Veliki politički skandal izbio je nakon uhićenja Andranika Tevanjana, drugog kandidata na listi stranke Napredna Armenija. Političar, koji je poznat po svojim proruskim stavovima, suočava se s optužbama za izdaju i špijunažu. Oporba je te slučajeve, kao i objavu The Insidera, nazvala „političkim progonom”.

Pored približavanja EU, vlada jača odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Potpisani su sporazumi o strateškom partnerstvu i saradnji u oblasti rijetkih minerala.

Armenija i Azerbejdžan su, uz posredovanje SAD, postigli dogovor o infrastrukturnom projektu koji bi povezao Azerbejdžan s njegovom eksklavom Nahičevan kroz južnu Armeniju.

Odnosi sa Rusijom i opozicija

Pašinjanova vlada opisuje odnose s Rusijom kao „transformaciju“, dok opozicija zagovara povratak strateškom savezništvu s Moskvom, smatrajući ga ključnim za sigurnost zemlje.

Rasprava je dodatno pojačana nakon rata 2023. godine kada je Azerbejdžan preuzeo kontrolu nad Nagorno-Karabahom, što je dovelo do egzodusa etničkih Armenaca.

Istraživanje pokazuje da 71% građana vjeruje da će izbori biti slobodni i pošteni, dok 61% smatra da se zemlja kreće u dobrom pravcu. Glavni problem, prema mišljenju 17% ispitanika, je sigurnost granica.