DW: Istraživači javnog mnjenja su dali pogrešne procjene pred referendum u Velikoj Britaniji, kao i pred izbore u SAD i Holandiji. Šta to znači za izbore u Francuskoj?

Stefan Vanih: Mi anketari trenutno ne znamo baš šta mjerimo. Za razliku od Velike Britanije ili SAD, u Francuskoj se ankete zasnivaju na posljednjim izborima koji su bili 2012. Prije pet godina su birači, grubo rečeno, glasali pola desno i pola lijevo. Danas stvari stoje sasvim drugačije. Dakle, mi smo u opasnosti da u Francuskoj doživimo veliko iznenađenje.

Najnovije ankete ukazuju na to da će Marin Le Pen i Emanuel Makron u prvom krugu biti izjednačeni, ali da ona nema šanse u drugom krugu. Desničarske kandidate se u istraživanjima javnog mnjenja često potcjenjuje. Može li se to dogoditi i u Francuskoj?

Da, to je čak vrlo vjerovatno. Sada se procjenjuje da bi Marin Le Pen iz Nacionalnog fronta mogla da osvoji oko 24 odsto glasova. Pretpostavljam da će u prvom krugu dobiti oko 30 odsto. Jedan od razloga za to je što desničarski birači u istraživanjima neće da kažu za koga će da glasaju. Ni Le Pen, ni Makron ne pripadaju tradicionalnom političkom sistemu Francuske, pa je moguće da se neki birači u anketama odluče za umjerenog Makrona, a onda na dan izbora glasaju za Le Pen.

Sudeći po anketama Makron je siguran pobjednik u drugom krugu protiv Le Pen. Koliko je taj scenario vjerovatan?

Sigurno ćemo doživjeti iznenađenje. To ne mora da znači da će Marin Le Pen pobijediti. Po anketama o mogućem drugom krugu, Makron će dobiti oko 60 odsto, a Le Pen oko 40 odsto glasova. Krajnji rezultat će ipak biti mnogo tješnji i to iz dva razloga: s jedne strane, mnogi ljevičarski birači neće izaći da glasaju u drugom krugu, a s druge strane, neki konzervativni birači koji će u prvom krugu glasati za Fijona, u drugom će se odlučiti za Le Pen. To se u velikoj mjeri potcjenjuje u anketama.

Ipak, možemo li da pođemo od toga da Marin Le Pen neće biti sljedeća predsjednica Francuske?

Ne, ne može se sa sigurnošću isključiti ta mogućnost. Ukoliko ankete i dalje budu predviđale pobjedu Makrona u drugom krugu i ako štampa to bude tako prenosila, onda bi zaista moglo da ispadne drugačije. Ja sam veoma oprezan. Jer, mnogi potencijalni Makronovi birači mogu pomisliti da je on već viđen za predsjednika i uopšte ne izađu na glasanje u drugom krugu. Za razliku od Marin Le Pen, Makron kao politički početnik nema svoje birače na koje može da se osloni. To bi čak moglo da dovede do toga da doživimo veliko iznenađenje i Marin Le Pen bude izabrana za predsjednicu.

Izborna kampanja je do sada bila obilježena brojnim skandalima u okruženju nekih predsjedničkih kandidata i razjedinjenošću ljevice. Kakva je uloga neopredijeljenih glasača ili ne-glasača na ovim izborima?

U Francuskoj imamo dosta neodlučnih glasača: oko četvrtina se odlučuje na sam dan izbora. To anketarima pravi velike probleme. Francusko biračko tijelo više nije stabilno, naše društvo se nalazi na prekretnici. To otežava pravljenje pouzdanih prognoza. Kada to uzmete u obzir - istraživanja u tekućoj predizbornoj kampanji su u potpunosti precijenjena.

Brojne afere koje okružuju neke kandidate dovele su do toga da nije bilo dubljih analiza izbornih programa. Birači tek sada počinju da se bave sadržajem. To vidimo po tome što se posljednjih nekoliko dana glasovi između kandidata malo drugačije preraspodjeljuju. Makron i Le Pen, dva "anti-sistem kandidata" malo gube, dok ostali kandidati dobijaju pojedinačne procente. Ne možemo predvidjeti u kom pravcu ide ovaj trend. To će se vjerovatno iskristalizovati u posljednjoj nedjelji pred izbore.

Koliko su ankete bile u pravu na posljednjim izborima u Francuskoj?

Na posljednjim izborima 2012. godine ankete su bile pogrešne. Prognoze za umjerenu ljevicu i umjerenu desnicu su bile tačne, dok su prognoze za ekstremnu ljevicu i ekstremnu desnice bile pogrešne. Ljevičaru Žan Lik Melenšonu se prognoziralo više glasova, međutim njih je dobila Marin Le Pen. To je dovelo do toga da je Marin Le Pen prije pet godina ostvarila istorijsku izbornu pobjedu, iako to nije tako djelovalo u anketama. Bojim se da ćemo sličan scenario vidjeti i 2017.

Stefan Vanih je generalni direktor instituta za istraživanje javnog mnjenja "SCP Communication"  u Parizu i profesor političke komunikacije na Univerzitetu Pariz Kretej (UPEC).