1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaIndonezija

Izbori u Indoneziji - kampanja i na TikTok-u

14. februar 2024

Novi predsjednik i novi parlament biće izabrani 14. februara u najvećoj zemlji na svijetu sa muslimanskom većinom. Promjena vlasti nakon decenije je neizbježna.

IndonezijaFoto: Yasuyoshi Chiba/AFP/Getty Images

U Indoneziji, najvećoj muslimanskoj zemlji na svijetu, poslije deset godina jedna era se bliži kraju. Na izborima ove srijede, 14. februara, aktuelnom predsjedniku Džoku Vidodu, poznatijem kao Jokovi, po zakonu nije dozvoljeno da se nakon dva mandata ponovo kandiduje.

Tri političara su u trci za funkciju predsednika: Ganjar Pranovo i Anijes Basvedan, obojica bivši guverneri u 50-im godinama, i Prabovo Subjanto, aktuelni ministar odbrane.

Subijanto

Ministar odbrane Subijanto, 72-godišnji bivši komandant jedinice specijalnih snaga u Oružanim snagama Indonezije, koji se po treći put kandiduje za najviši položaj, nije uspio da pobijedi Jokovija na izborima 2014. i 2019. godine.

Možda mu to sada pođe za rukom uz pomoć TikTok-a. Naime na ovoj društvenoj mreži ga zovu „Gemoy“, što u prevodu znači „sladak i umiljat". Njegov tim na društvenim mrežama dao je 72-godišnjem, kontroverznom bivšem generalu i sadašnjem ministru odbrane novi imidž i prikazuje ga kao finog dedu sa očima srne.

Subijanto - "deda sa očima srne"Foto: Vincent Thian/AP Photo/picture alliance

Bivši general optužen je za kršenje ljudskih prava dok je služio kao šef vojske u posljednjim danima Suhartove diktature. Optužbe su za sada nedokazane. Subijanto je uvijek negirao bilo kakvu odgovornost.

Penzionisani bivši vojnik imenovao je veoma popularnog Džibrana Rakabuminga Raku za svog potpredsjednika. To što 36-godišnji Raka ima šanse da ovu dođe na ovu funkciju mnogi analitičari vide kao pokušaj da dobije više glasova od mlađe generacije. Raka je Jokovijev najstariji sin i trenutno je gradonačelnik grada Surakarta.

Pranovo

Ganjar Pranovo je bivši guverner provincije Centralna Java. On slijedi politički stil predsjednika Jokovija i pokušava da pridobije simpatije običnih građana.

Njegovu predsjedničku kandidaturu podržava vladajuća Indonežanska demokratska partija borbe (PDI-P). Pranovo je najavio da će za svog potpredsjedničkog kandidata predložiti aktuelnog ministra iz kabineta Mahfuda MD.

Basveden

Treći predsjednički kandidat je Anijes Basvedan, bivši guverner indonežanske prestonice Džakarte. Njegov potpredsjednik je Muhaimin Iskandar, lider Islamske partije nacionalnog buđenja (PKB) – jedne od najmoćnijih islamskih partija u zemlji.

2017, Basvedan se kandidovao za guvernera Džakarte protiv Basukija Tjahaja Purname, kineskog porijekla. Basvedan je pobijedio na izborimaa njegov rival osuđen na dvije godine zatvora zbog optužbi da je hulio na Kuran tokom predizborne kampanje.

Tri kandidataFoto: DW

Ekonomski razvoj u centru predizborne kampanje

Sva tri predsjednička kandidata postavila su ambiciozne ciljeve ekonomskog razvoja i obećali da će otvoriti milione radnih mjesta, ne dajući konkretne detalje o tome kako će to postići.

U tom kontekstu su najavili da će nastaviti većinu Jokovijevih inicijativa, uključujući promovisanje rudarstva, proširenje socijalne zaštite i nastavak rada na izgradnji novog glavnog grada vrijednog 32 milijarde dolara. Jokovijevo vrijeme na funkciji mnogi posmatraju kao decenije stabilnosti i rasta najveće ekonomije jugoistočne Azije.

Sekularna država – ali religija i dalje igra veliku ulogu

Poslije decenija autoritarne vladavine, Indonezija je 1998. godine uvela demokratiju i razvila svoju državnu filozofiju jednakosti i nacionalnog jedinstva, zapisanu u ustavu.

Najveća muslimanska zemlja na svijetu je po ustavu sekularna država u kojoj su odvojene religija i država. No, bez obzira na to, političke stranke u svojim predizbornim kampanjama uvijek iznova koriste argumente iz vjerskog konteksta.

Novi glavni grad NusantaraFoto: DW

Diskriminacija manjina

Komnas HAM, nezavisna organizacija za ljudska prava, identifikuje 17 grupa građana koji će se vjerovatno suočiti sa preprekama u ostvarivanju svog prava glasa. Ovo uključuje, ali nije ograničeno samo na osobe sa invaliditetom,LGBTQ+, autohtone zajednice i vjerske manjine.

U provinciji Sjeverna Sumatra, Komnas HAM je otkrio slučajeve diskriminacije LGBTQ+ osoba. „Ljudi iz LGBTQ zajednice se osjećaju sve nesigurnijim jer je regionalno rukovodstvo donijelo odluku da glavni grad Sumatre, Medan, proglasi gradom bez LGBTQ osoba“, kaže jedan zaposleni u Komnas-HAM-u.

Odziv birača među osobama sa invaliditetom će takođe vjerovatno biti nizak, rekao je Kikin P. Tarigan iz Nacionalne komisije za invalide Indonezije. On je ukazao na neadekvatne napore Izborne komisije da osobe sa invaliditetom registruju kao birače.

Otežan pristup osobama s invaliditetomFoto: Zulkarnain/XinhuaIMAGO

Glasa 205 miliona stanovnika

Prema indonežanskim izbornim zakonima, predsjedničkim kandidatima je potrebno 50 odsto ukupnog broja glasova i najmanje 20 odsto glasova u svakoj provinciji da bi pobijedili na izborima. Ako nijedan predsjednički kandidat ne dobije više od 50 odsto glasova, u junu će se održati drugi i posljednji krug između dva najbolje plasirana kandidata.

Od 270 miliona stanovnika arhipelaga, koji se sastoji od oko 17.000 ostrva, 205 miliona je registrovano je za glasanje.

Očekuje se da će preliminarni rezultat izborne komisije biti objavljen 14. februara uveče. A do konačnog zvaničnog rezultata moglo bi da prođe i do 35 dana.

Novi predsjednik će položiti zakletvu u oktobru.

dw/ard/ss