Izvjesno je da će vrhovni iranski sudija Ebrahim Raisi osigurati pobjedu na izborima i tako postati osmi predsjednik Islamske Republike. Taj ultrakonzervativni političar, poznat po tome što je kao tužilac učestvovao u pogubljenju hiljada političkih zatvorenika krajem 1980-ih, Irancima nije stran. On je na čelu nacionalnog pravosuđa od 2019.

Da bi pobijedio na predsjedničkim izborima, Raisi mora već u prvom krugu da obezbijedi apsolutnu većinu. S obzirom na to da mnogi Iranci planiraju da ne izađu na izbore – nedavna istraživanja predviđaju istorijski nisku izlaznost od oko 40 odsto – moguće je da Raisi obezbijedi glasove koji su mu potrebni za apsolutnu većinu.

Ankete pokazuju da, od 59 miliona građana s pravom glasa, samo 23 miliona planira da izađe na izbore. Raisiju je, da bi pobijedio, dovoljno da za njega glasa 12 miliona Iranaca. Ali ako danas 18.6. nijedan kandidat ne osvoji jasnu većinu, dvojica sa najviše glasova ići će u drugi krug izbora nedjelju dana kasnije, 25. juna.

- pročitajte i ovo:  Iran se igra vatrom

Izbori u vreme sankcija

Iranci na izborima biraju nasljednika umjerenog Hasana Rohanija. On ne može ponovo da se kandiduje nakon dva uzastopna četvorogodišnja mandata i napušta funkciju predsjednika u avgustu.

Najveću moć u Iranu ima vrhovni vjerski vođa, ajatolah Ali Hamnei, ali predsjednik ipak ima značajan uticaj na brojna pitanja, od ekonomske politike do spoljnih poslova.

- pročitajte i ovo:  Povratak sporazumu o iranskom atomskom programu?

Izbori u Iranu održavaju se u kritičnom trenutku. Tamošnja privreda bori se da preživi nakon oštrih sankcija koje je uvela administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, nakon što je Vašington napustio međunarodni nuklearni sporazum postignut 2015. između Teherana i svjetskih sila.

Oživljavanje sankcija bacilo je iransku privredu u recesiju, a Rohani se našao na udaru ultrakonzervativaca zbog toga što je, smatraju, vjerovao Zapadu. Iranu, zemlji u kojoj živi 83 miliona stanovnika, SAD trenutno zabranjuju da prodaje naftu i trguje sa većim dijelom svijeta.

Nepoznat u svetu

Vjerovatni pobjednik današnjih izbora Ebrahim Raisi pripada ultrakonzervativnom taboru, koji nema povjerenja u Sjedinjene Države. I on je oštro kritikovao Rohanija nakon što je nuklearni sporazum počeo da se raspada.

„Mnogi očekuju da Raisi pobijedi na izborima", potvrđuje i Sanam Vakil, viša naučna saradnica za program Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike u londonskom trustu mozgova „Četam haus". Ona smatra da bi Raisijeva pobjeda na izborima Evropu mogla da dovede u težak položaj, jer su EU i SAD uvele sankcije Raisiju zbog njegove uloge u kršenjima ljudskih prava koja su se dogodila širom Irana tokom protesta protiv vlade 2019. godine.

Vakil takođe ukazuje da je Raisi za međunarodnu zajednicu nepoznata figura, a i da su njegovi stavovi o važnim regionalnim i globalnim pitanjima i dalje nejasni. „Zbog toga mislim da će evropske zemlje, posebno Njemačka, Francuska i Velika Britanija, biti prilično oprezne, ali vjerovatno ujedinjenije", rekla je saradnica londonskog „Četam hausa".

Da li će Raisi nastaviti Rohanijevu politiku?

Iako je Raisi, kao i svi drugi kandidati tokom predizborne kampanje oštro kritikovao nuklearni sporazum iz 2015, on je ipak naglasio da namjerava da ga se pridržava. Čini se da on shvata da će kao predsjednik njegova politika morati da uzme u obzir i lošu ekonomsku situaciju, koja bi se poboljšala ako bi se SAD vratile sporazumu i ukinule sankcije.

Muhamad Džavad Zarif, ministar spoljnih poslova pod aktuelnim predsjednikom Rohanijem, trenutno predvodi iransku delegaciju na međunarodnim pregovorima u Beču o oživljavanju nuklearnog sporazuma. Iranci su do sada vodili samo posredne pregovore sa američkim diplomatama, uz pomoć predstavnika EU.

Mnogi posmatrači, međutim, vjeruju da će Zarif zaključiti razgovore prije nego što sljedeći iranski predsjednik stupi na dužnost u avgustu. Iranski mediji takođe sugerišu da je Zarif imao zadatak da lobira na marginama razgovora u Beču da se Raisijevo ime ukloni sa američkih i evropskih spiskova sankcija.

Kritike i iz Bundestaga

Posvećenost nuklearnom sporazumu ne bi bila dovoljna za globalnu zajednicu, smatra međutim Bižan Đir-Saraj, njemački poslanik iz redova opozicionih liberala (FDP) i član parlamentarnog Odbora za spoljne poslove Bundestaga. „Iranski nuklearni sporazum ima smisla samo ako se usvoje i dodatni sporazumi o, na primjer, ulozi Irana u regionu i iranskom raketnom programu", kaže Đir-Saraj.

- pročitajte i ovo:   Teheran želi da ojača antiizraelski front

„Preporučio bih Evropskoj uniji, a takođe i njemačkoj vladi, da sprovodi politiku prema Iranu koja se ne vodi samo interesima, već i vrijednostima", rekao je poslanik liberala i naglasio: „Bilo bi potrebno pozabaviti se razornom ulogom Irana u regionu i osuditi očigledna kršenja ljudskih prava u toj zemlji".

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu