Više od dvije godine Liban nije imao predsjednika, ali se to treba promijeniti ove sedmice. Naime, u Libanu se danas (09. 01. 2025.) bira novi šef države. Trenutno, prema ustavu, izvršna vlast je u rukama premijera i kabineta. Međutim, prelazna vlada premijera Nadžiba Mikatija ima ograničena ovlaštenja, zbog čega se smatra nesposobnom da prevaziđe političku i ekonomsku blokadu zemlje.

Nakon više od dvije godine političkih blokada između suprostavljenih strana, izbor predsjednika u Libanu sada je moguć zahvaljujući sporazumu o primirju koji su krajem novembra prošle godine postigli Izrael i Hezbollah nakon višemjesečnih sukoba. Smatra se da je izbor predsjednika, a zatim i uspostavljanje funkcionalne izvršne vlasti, ključni korak ka vjerodostojnoj primjeni sporazuma koji ističe krajem januara.

Brojne krize

Trinaesti pokušaj izbora predsjednika u libanskom parlamentu održava se u kontekstu višestrukih kriza. Liban se godinama suočava s teškom recesijom – štedni računi građana u bankama su zamrznuti, a vrijednost valute je značajno pala. Uz to, zemlja se nosi s posljedicama rata između Hezbollaha i Izraela, koji je doveo do velikih razaranja i u Libanu i u Izraelu. Kao hitan zadatak sada se postavlja učvršćivanje primirja.

Jedan od ključnih zadataka libanskih vlasti je stvaranje uslova za povratak izbjeglica raseljenih tokom rata u njihove rodne krajeve. Osim toga, Liban ima interes da se veliki broj sirijskih izbjeglica, koji trenutno borave u zemlji, vrati u svoju domovinu.

„Situacija je u mnogim aspektima dramatična“, kaže Michael Bauer, direktor bejrutskog ureda Fondacije Konrad Adenauer. „Zato nije dovoljno dogovoriti se oko kandidata koji bi bio rezultat minimalnog kompromisa stranaka zastupljenih u parlamentu. Potreban je predsjednik koji će vjerodostojno donijeti nužni preokret,“ izjavio je Bauer za Deutsche Welle.

Dogovor uoči izbora

Kratak rok do izbora stavio je libanske političke stranke pod ogroman pritisak. Da bi uopšte mogli predložiti kandidate s ozbiljnim šansama za uspjeh, bile su potrebne intenzivne prethodne konsultacije. Proces je dodatno otežan zbog podijeljenog parlamenta s brojnim frakcijama, kao i zbog poštovanja dogovorenog konfesionalnog sistema proporcionalnosti, koji određuje podjelu ključnih političkih funkcija u zemlji. Prema ovom sistemu, predsjednik mora biti maronitski kršćanin, premijer sunitski musliman, a predsjednik parlamenta šitski musliman.

Kao najizgledniji kandidat za predsjednika Libana ističe se Joseph Aoun, vrhovni komandant libanskih oružanih snaga. Čak i opozicija pruža podršku njegovoj kandidaturi, što se pripisuje novoj spremnosti na kompromis Hezbollaha.

Donedavno je Hezbollah, koji ima predstavnike u parlamentu i vladi, podržavao Suleimana Franghija, saveznika svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Međutim, novi vođa Hezbollaha, Naim Kassim, naznačio je da bi milicija mogla podržati i drugog kandidata koji ima širu podršku stanovništva.

Posljedice rata

Libanski politički analitičar Ronnie Chatah izjavio je za Deutsche Welle da promjena stava Hezbollaha dijelom proizlazi iz rata s Izraelom. Tokom tog sukoba unutrašnji politički utjecaj Hezbollaha značajno je oslabio.

„To se vidi i u tome što je Hezbollah odustao od protivljenja Josephu Aounu. To jasno ukazuje na to da ne mogu spriječiti da vrhovni komandant vojske postane slijedeći predsjednik Libana,“ kaže Chatah, koji vodi blog The Beirut Banyan.

Michael Bauer ističe da popularnost Josepha Aouna proizlazi iz činjenice da predvodi instituciju – vojsku – koja je gotovo jedina zadržala povjerenje libanskog stanovništva.

„Predsjednik Joseph Aoun za mnoge Libance predstavljao bi novu, pozitivnu snagu. Vjerovatno bi uživao široku podršku stanovništva. Njegovo vojno iskustvo također ga čini sposobnim da ozbiljno pristupi sigurnosnim izazovima s kojima se zemlja suočava. Ovi faktori su vjerovatno motivirali mnoge političke stranke da podrže njegovu kandidaturu,“ izjavio je Bauer.

"Prvi pozitivan korak"

Međutim, bez obzira na ishod izbora, najvažnije je da Liban konačno dobije novog predsjednika, kaže Ronnie Chatah. „On je preduslov da država postane potpuno funkcionalna.“ Također je potrebna vlada legitimirana izborima, novi premijer i novi parlament, umjesto trenutne prelazne administracije.

„Sve su to preduslovi da Liban funkcioniše kao država. Sada, prvi put nakon dvije godine, postoji mogućnost da se izabere predsjednik. To je prvi pozitivan korak.“

Tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu