Prije samo nekoliko godina, jedna provokativna rečenica mađarskog premijera Viktora Orbana mogla je izazvati potres diljem Europe - na primjer kada je najavio svoj koncept "neliberalne države". Postojao je veliki strah da bi njegov desničarski konzervativni nacionalistički autoritarizam mogao postati model za daljnje potkopavanje Europske unije.

U međuvremenu, rijetko tko u EU se ozbiljnije osvrće na Orbana. Njegov vanjskopolitički značaj sastoji se isključivo od prava na veto, koje on u Bruxellesu često koristi i to na destruktivan način. Europska pučka stranka (EPP) praktički je iz svojih redova izbacila Orbanovu stranku Fidesz (Mladi demokrati) 2021. godine. Od tada mađarski premijer i njegova stranka bezuspješno traže novi politički dom u Europi. Orban se izolirao svojim razdvajajućim kursom istok-zapad i svojim pro-Putinovskim stavom.

Od početka ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine čak je svojom nekritičkom linijom prema Moskvi otuđio dosadašnje saveznike, primjerice u Poljskoj i Sloveniji. To je otišlo toliko daleko da je otkazan sastanak na vrhu Višegradskih zemalja planiran za srijedu (30. ožujka 2022.) jer nitko nije htio doći.

„Demokracija velikog vođe"

No na domaćem planu je situacija nešto drugačija. Nakon više od desetljeća na vlasti, mađarski premijer kontrolira cjelokupnu državnu upravu zemlje, većinu pravosuđa i medija, pa čak i veliki dio privatnog sektora. Riječ "šefa", kako premijera zovu u vlastitoj stranci, je presudna u donošenju odluka na većini razina. Austrijsko-mađarski novinar Paul Lendvai nazvao je Orbanov model "liderskom demokracijom".

Ova "liderska demokracija" i Orbanov model sada su na kocki prvi put u dvanaest godina. Parlamentarni izbori održat će se u Mađarskoj u nedjelju (3. travnja 2022.) – i zapravo se radi samo o jednoj stvari: da ili ne Orbanu i njegovom sustavu. To su prvi izbori od 2010. godine na kojima bi mađarski premijer mogao izgubiti. Određeni zamor Orbanom proširio se državom, uglavnom zbog klijentelizma i raširene korupcije. Osim toga, oporba, koja je bila rascjepkana tijekom proteklog desetljeća, prvi put pokazuje zajedništvo - i ima dobre izglede za pobjedu na izborima.

Izbori slobodni, ali nepošteni

Ishod izbora bit će od velike važnosti ne samo za Mađarsku nego i za Europu. Orban je bio prvi šef vlade u nekoj zemlji EU-a koji je sustavno ukinuo vladavinu prava i demokraciju, zbog čega su se godinama vodile iscrpljujuće rasprave i nastajale krize u Uniji. Orbanov model također se barem djelomično i privremeno „primio" i u nekim zemljama EU-a, posebice u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Potvrda Orbana na funkciji ili njegovo isključenje stoga je i glasovanje o pitanju ima li neliberalnom modelu poput onog mađarskog premijera još uvijek mjesta u EU.

Ankete u proteklih nekoliko tjedana predviđaju tijesnu trku između Fidesza i šest stranaka ujedinjene oporbe pod vodstvom političara Petera Marki-Zaya. No ono što se ne očituje u golim brojkama: Vladin tabor i oporba natječu se uz potpuno nejednake preduvjete. Kritičari su to već odavno saželi u jednu rečenicu: izbori u Mađarskoj i dalje su slobodni, ali više nisu pošteni.

Tako na primjer Orban redovito, čak i kad izbora nema na vidiku, organizira takozvana nacionalna savjetovanja vladina ispitivanja javnog mnijenja među cjelokupnim stanovništvom o političkim i društvenim pitanjima. To nije ništa drugo do kampanje za mobilizaciju birača, skupo financirane iz državnog proračuna. U takvim konzultacijama se huška protiv izbjeglica, američkog burzovnog milijardera Georgea Sorosa, Roma „koji bježe od svakog posla" ili homoseksualca i njihove „propagande".

S druge strane se i izborno zakonodavstvo postupno prilagođavalo Fideszu i njegovom biračkom tijelu. Orbanova vlada je organizirala preraspodjelu izbornih jedinica u korist Fidesza. Pripadnici mađarskih manjina u susjednim zemljama, koji često imaju mađarsko državljanstvo i tradicionalno podržavaju Fidesz, posjeduju biračko pravo koje mogu ostvariti i putem poštanskog glasanja. S druge strane, mađarski emigranti u zapadnim zemljama, od kojih većina nisu pristaše Fidesza, nemaju pravo glasati poštom, nego često moraju putovati na velike udaljenosti do veleposlanstava i konzulata. To mnoge sprječava u glasanju.

Prljava kampanja

Izborne kampanje su u Mađarskoj oduvijek bile prljave. Međutim, pored niskih udaraca aktualne kampanje, dogodio se rat u Ukrajini koji je zasjenio sve. Zasad je nejasno kako će Orbanov pro-Putinov stav utjecati na izbore. U svakom slučaju, mnogi Mađari duboko su šokirani ruskom agresijom. Čak i među biračima Fidesza budi se sjećanja na invaziju sovjetskih trupa 1956. godine i krvavo ugušenu mađarsku revoluciju.

No, mađarska vlada dosad je samo polovično osuđivala Putinov agresivni rat, a provladini mediji šire nečuvenu prorusku propagandu. Sam Orban izbjegava svaku kritiku Putina i zauzima stav po kojem se Mađarska apsolutno mora kloniti sukoba. Čudna strategija za čovjeka koji se kao mladi političar isticao antisovjetskim parolama i koji se prije 2010. više puta eksplicitno izražavao kritično prema Putinu.

Orban sada optužuje oporbu da želi poslati mađarske vojnike u rat u Ukrajinu i tako uvući Mađarsku u sukob, što nema veze s činjenicama. Oporba se, sa svoje strane, također pozabavila ratnim pitanjem: oni sada izbore stiliziraju kao glasovanje između Putina i Zapada, između tiranije i demokratske Europe.

Ali bez obzira na to kako će izbori proći, jedno je već sad sigurno: čak i ako Orban bude izgubio, sigurno je da će nastaviti djelovati iz pozadine. Mnoga visoka mjesta u državi, poput medijskog vijeća, Ustavnog suda ili raznih gospodarskih gremija, u idućem desetljeću zauzimat će ljudi lojalni Orbanu. Tako uz njihovu pomoć šef Fidesza može u priličnoj mjeri sabotirati rad svake nove vlasti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu