Desetljećima je Republika Moldavija bila malo primijećena zemlja na europskoj jugoistočnoj periferiji: mala i siromašna, kojom su vladale korumpirane elite i razdirana sukobom s proruskim separatistima. Takozvani Pridnjestrovski sukob započeo je 1992. godine. Bio je to prvi rat Rusije protiv neke bivše sovjetske republike koja se željela osloboditi čeličnog zagrljaja carstva.

Ruski rat protiv Ukrajine od 24. veljače 2022. promijenio je sve za 2,5 milijuna stanovnika Republike Moldavije. Odjednom se ta zemlja našla u središtu europske sigurnosne politike kao "Putinova sljedeća meta invazije nakon Ukrajine". Jugozapadni ukrajinski grad Odesa samo je oko 60 kilometara udaljen od separatističke regije Pridnjestrovlje na istoku Republike Moldavije.

Rusija je ondje desetljećima stacionirala oko dvije tisuće vojnika koji podržavaju režim lojalan Moskvi koji nije međunarodno priznat. Kad bi Rusija kopnenim mostom došla do Pridnjestrovlja, lako bi mogla preuzeti Republiku Moldaviju, koja je trenutno vojno praktički bespomoćna. To bi značilo da bi Moskva, kao okupacijska sila, bila izravno na rumunjskoj vanjskoj granici, a time i vanjskoj granici Europske unije.

Suočena s takvim scenarijem, Europska unija je u protekle dvije i pol godine učinila mnogo kako bi pružila veću potporu Moldaviji. Poput Ukrajine, i ova zemlja je kandidat za članstvo u EU-u od lipnja 2022.

Unija je masovno proširila i svoju financijsku pomoć Republici Moldaviji. Samo prošlog tjedna, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je paket pomoći od oko 1,8 milijardi eura za poboljšanje infrastrukture u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu.

Predsjednica protiv proruskih kandidata

Bez obzira na rusku prijetnju, zakazani predsjednički izbori održat će se u Moldaviji nedjelu (20. listopada 2024.). Riječ je o vjerojatno najvažnijim izborima od osamostaljenja ove zemlje od Sovjetskog Saveza u kolovozu 1991. Proeuropska predsjednica Maia Sandu, koja je na dužnosti od prosinca 2020., natječe se za još jedan mandat. Nasuprot njoj je nekoliko proruskih kandidata.

Istodobno s izborima zakazan je i referendum o pitanju treba li cilj integracije u EU biti upisan u ustav zemlje. U oba slučaja radi se o tome hoće li zemlja konačno podvući crtu pod ruskim utjecajem i krenuti dosljednim putem reformske politike i europskih integracija.

Dugo su vremena proeuropske i proruske snage međusobno balansirale u Republici Moldaviji, često s blagom većinom u korist potonjih. Ekonomistica Maia Sandu, rođena 1972., pobijedila je na predsjedničkim izborima 2020. manje zbog svog proeuropskog stava, nego više zbog njezinog zalaganja za bespoštednu borbu protiv korupcije i zato što ju se doživljava kao nepotkupljivu. Svoje političko opredjeljenje za reforme u Republici Moldaviji platila je prije nekoliko godina, među ostalim, pokušajem trovanja koji još uvijek nije u potpunosti razjašnjen.

Proeuropska većina

Zahvaljujući odlučnoj reformskoj politici tijekom prethodnog mandata Maie Sandu, raspoloženje u Moldaviji sada se značajno promijenilo u smjeru proeuropske većine. Smatra se relativno izvjesnim da će predsjednica osvojiti još jedan mandat, ali tek u drugom krugu izbora dva tjedna nakon prvog kruga.

Prema posljednjim ispitivanjima Sandu je na oko 36 posto. Daleko iza nje na drugom mjestu s oko deset posto nalazi se Alexandr Stoianoglo, bivši državni odvjetnik, uhićen 2021. pod optužbama za korupciju i kasnije smijenjen s dužnosti. Podupire ga proruska Partija socijalista (PSRM). Iza njega je još dvoje proruskih kandidata, moldavsko-ruski biznismen Renato Usatii i bivša guvernerka moldavske autonomne regije Gagauzija Irina Vlah.

Nitko od kandidata službeno se ne izjašnjava protiv integracije zemlje u EU, što pokazuje važnost tog pitanja za moldavske birače. No, neki izražavaju različite rezerve prema EU-u, nadolazeći referendum opisuju kao "prevarantski izborni trik" predsjednice i zagovaraju strateško partnerstvo s Rusijom - što zapravo isključuje integraciju u Europsku uniju.

Rusija se diskreditirala sama

Rusija više nije tako popularna u Republici Moldaviji kao što je bila prije nekoliko godina ili desetljeća. Desetljećima je Moskva ucjenjivala i iscrpljivala malu zemlju kroz ekonomsku politiku, ponekad otvaranjem i zatvaranjem dotoka plina, ponekad proizvoljnim trgovinskim sankcijama za važne moldavske izvozne robe poput voća i vina, ili kroz ograničenja za moldavske radnike.

Rusija se vjerojatno definitivno diskreditirala kod Moldavaca brutalnom invazijom na Ukrajinu i počinjenim ratnim zločinima. Samo u regiji Gagauziji i u nekim gradovima kao što je Balti na sjeveru zemlje još uvijek postoji velika proruska većina.

Istodobno, hibridni ruski rat protiv Moldavije je u punom jeku , ponajviše kroz propagandne i dezinformacijske kampanje. Jedan od financijera i organizatora koji stoji iza toga je moldavsko-izraelski biznismen Ilan Shor, koji je u velikoj mjeri odgovoran za krađu oko milijardu eura iz moldavskih banaka 2014. godine. Zbog toga je pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora, ali je 2019. pobjegao iz zemlje, prvo u Izrael na nekoliko godina, a zatim u Rusiju. Nalazi se na popisu osoba pod sankcijama SAD-a i EU-a, a Interpol ga traži preko tjeralice. No Rusija ga odbija izručiti Moldaviji.

Tamo Shor financira proruske i antieuropske demonstracije i kampanje. Najprije je osnovao političku stranku pod svojim prezimenom, koja je neko vrijeme bila zastupljena u parlamentu, a kasnije nekoliko stranaka klonova; sve su od tada zabranjene. Unatoč tome, Shor nastavlja financirati kampanje na društvenim mrežama koje šire laži o moldavskoj predsjednici ili EU-u, poput one da će moldavska djeca morati na operaciju promjene spola nakon pristupanja zemlje EU-u.

Rješenje sukoba u Pridnjestrovlju?

Ako je vjerovati ispitivanjima javnog mnijenja, čini se da takva propaganda više nema učinka kod većine. Jedan od razloga: stotine tisuća Moldavaca rade u zemljama EU-a i stoga znaju da su takve tvrdnje besmislica.

Moglo bi doći i do pozitivnog razvoja u Republici Moldaviji u drugim aspektima i to tragično kao rezultat rata u Ukrajini. Naime, kako bi spriječila napad ruskih vojnika iz Pridnjestrovlja na susjednu zemlju, ukrajinska vojska zatvorila je dio granice prema ovoj oblasti i vojno je osigurava. Osim toga, Ukrajina će 1. siječnja 2025. prestati isporučivati ​​ruski plin Pridnjestrovlju. To znači da će separatistička regija tada biti u potpunosti ovisna o legitimnim vlastima u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu i mogla bi biti prisiljena poduzeti korake za reintegraciju u Republiku Moldaviju nakon više od 30 godina.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu