Saksonija - Anhalt je izabrala novi pokrajinski parlament. Ovdje možete pratiti rezultate glasanja i komnetare tokom izborne večeri.

Većina glasova - većina mandata

AfD želi da formira vladu bez koalicionih partnera. Za to joj nije neophodno više od polovine glasova birača, već više od polovine mandata u pokrajinskom parlamentu.

Hoće li u tome uspjeti zavisi i od toga koliko će stranaka biti zastupljeno u parlamentu sa 83 mjesta. Za većinu je potrebno 42 mandata.

Prema aktuelnim projekcijama u 21:15 AfD je i dalje daleko od tog cilja sa osvojenih 44 odsto glasova i 39 mandata. 

BSW izgleda ulazi u parlamnet - i može biti ključna

Šanse BSW-a za ulazak u pokrajinski parlament Saksonije-Anhalt porasle su prema novim projekcijama ARD-a i ZDF-a. Prema najnovijim podacima ZDF-a objavljenim oko 21.00 sati, stranka sada sa 5,0 odsto prelazi izborni prag od pet procenata, nakon što je prethodno bila na 4,8 odsto.

U projekciji ARD-a stranka je već ranije porasla sa 5,0 na 5,1 odsto (stanje u 20.27 sati). Izborni stručnjak ARD-a Jerg Šenenborn procijenio je potom vjerovatnoću ulaska stranke u parlament na 70 prema 30.

"To bi moglo da dovede do zanimljive političke konstelacije. Ni AfD sama, niti moguća saradnja svih ostalih stranaka - CDU, Zelenih, SPD i Ljevice - ne bi skupila dovoljno glasova da u prvom ili drugom krugu izaberu premijera pokrajine.

Međutim, u trećem krugu pokrajinski ustav predviđa da se uzdržani glasovi ne računaju, već o izboru šefa vlade odlučuje većina važećih glasova bez uzdržanih.

To znači da bi uzdržanost BSW-a u trećem krugu, u zavisnosti od konačne raspodjele mandata, mogla da omogući i reizbor Svena Šulcea (CDU), ali i izbor Ulriha Zigmunda (AfD) za premijera pokrajine."

Ulrih Zigmund neće manjinsku vladu AfD

Lieder AfD-a u Saksoniji-Anhaltu Ulrih Zigmund odbacuje mogućnost manjinske vlade pod vođstvom svoje stranke ukoliko ona ne osvoji apsolutnu većinu mandata. Nakon izborne pobede neće biti „nikakvih kombinacija sa manjinskom vladom ili nečim sličnim“, rekao je Zigmund u nedjelju uveče za ZDF.

AfD je načelno otvorena za koaliciju sa strankom koja bi bila spremna da provede zaokret u migracionoj i energetskoj politici, ali Zigmund trenutno ne vidi takvog partnera.

„Ne želimo da se prilagođavamo zarad bilo kakvih kombinacija koje bi nam omogućile vlast“, naglasio je Zigmund. Zato je samostalna vlada izborni cilj stranke.

Istovremeno je izrazio nadu da bi AfD mogla da dobije podršku poslanika iz drugih stranaka. Rekao je da ne zna šta će se dešavati narednih dana.

„Ne znam da li među poslanicima ima onih koji će reći: ‘Sad je dosta, više ne želim da učestvujem u ovome.’“

Prethodno su savezni kopredsjednici AfD-a Alis Vajdel i Tino Hrupala pomenuli mogućnost manjinske vlade AfD-a ili koalicione vlade. Ukoliko AfD ne osvoji apsolutnu većinu, stranka je ipak spremna na razgovore, rekao je Hrupala za ZDF. „Naša ruka je uvijek ispružena“, poručila je i Vajdel, misleći na moguće koalicione partnere.

Istorijski rezultat

„Ispisali smo istoriju u ovoj pokrajini“, izjavio je vodeći kandidat AfD-a Ulrih Zigmund za ARD. Dodao je da pruža ruku svim drugim političkim snagama, ali samo onima koje su spremne da zajedno s njim provedu jasan politički zaokret.

„Ono na šta sa mnom ne treba računati jeste odricanje od sopstvenih vrijednosti zarad dolaska na vlast.“ U tom slučaju, rekao je, ne bi bio spreman ni za koaliciju ni za manjinsku vladu. Sada će, dodao je, sačekati da vidi kako će se postaviti ostale stranke.

Kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel ocijenila je da je riječ o „istorijskom rezultatu“.

„Vidjećemo šta će nam još donijeti ovo veče“, rekla je za ZDF i naglasila: „Ovo je sasvim jasan mandat za sastavljanje vlade.“

Prema njenim riječima, najjača tranka uvijek ima mandat da formira vladu. AfD je spremna i za razgovore o mogućim partnerima.

„Naša ruka je uvijek pružena“, rekla je Vajdel, dodajući da pokrajinski ogranak stranke samostalno donosi odluke.

Ubjedljivo vodstvo AfD-a

AfD je ubjedljivo pobijedila na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu. Prema projekciji ARD-a, koju je izradio institut Infratest dimap, osvojila je 44 odsto glasova. Na izborima 2021. dobila je 20,8 odsto. AfD je tako ostvarila svoj najbolji rezultat na pokrajinskim izborima do sada i postala najjača politička snaga u pokrajinskom parlamentu.

Daleko iza nje nalazi se CDU. Stranka pokrajinskog premijera Svena Šulcea osvojila je istorijski niskih 18,5 odsto glasova. To je veliki pad u poređenju sa pokrajinskim izborima 2021, na kojima je CDU, predvođena dugogodišnjim premijerom Rajnerom Hazelofom, ubjedljivo pobijedila sa 37,1 odsto glasova.

Koliko su pouzdane projekcije, prognoze?

Uoči objavljivanja prvih izbornih projekcija, instituti za istraživanje javnog mnjenja u Saksoniji-Anhaltu nalaze se pod posebnom lupom.

Prije pet godina, predizborne ankete znatno su odstupale od konačnog rezultata: Kršćansko-demokratska unija (CDU) ostvarila je mnogo bolji rezultat nego što se očekivalo, dok je (AfD) prošla znatno lošije.

Roland Abold, direktor instituta Infratest dimap, izjavio je za DW da su instituti za istraživanje javnog mnjenja zbog toga ovoga puta posebno pažljivo pratili izbornu trku.

„Možemo da kažemo da je pred izbore bilo relativno malo promjena u anketama“, rekao je Abold.

Prema najnovijim istraživanjima, AfD ima podršku od oko 40 do 41 odsto birača, dok je vladajuća CDU na približno 22 do 23 odsto. Očekuje se da u parlament uđu i Ljevica i Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), dok se Zeleni kreću oko izbornog praga od pet odsto, neophodnog za osvajanje poslaničkih mandata.

Abold je rekao i da je jedan od problema uočenih na ranijim izborima, po svemu sudeći, sada manje izražen:

„Kada je riječ o predizbornim anketama, može se reći da je problem s ljudima koji ne žele da priznaju da namjeravaju da glasaju za određene stranke zapravo postao manji.“

1, 7 miliona ljudi sa pravom glasa

Pravo glasa na ovim pokrajinskim izborima imaju svi njemački državljani koji su napunili najmanje 18 godina i najmanje tri mjeseca imaju prijavljeno glavno prebivalište u Saksoniji-Anhaltu. Riječ je o gotovo 1,7 miliona birača.

Oni biraju Pokrajinski parlament koji ima najmanje 83 poslanika, ali je taj broj obično veći, na primjer ako se dodjeljuju dodatni i kompenzacioni mandati. 

Za našu redakciju izbore u Magdebrugu prati Srećko Matić.

Politička situacija uoči izbora

Saksonija- Anhalt od 2002. godine ima premijera iz redova CDU, od 2021. godine u koaliciji saSPD i FDP. Međutim, prema svim istraživanjima javnog mnjenja, oni će izgubiti većinu. 

Od osnivanja Savezne Republike Njemačke održano je više od 240 izbora za pokrajinske parlamente, ali ovi izbori su posebni: prvi put posle Drugog svjetskog rata u Saksoniji-Anhaltu bi na vlast mogla da dođe stranka koju je Služba za zaštitu ustavnog poretka označila kao dokazano desnoekstremističkom - Alterantiva za Njemačku, AfD.

Vodeći kandidat Ulrih Zigmund nedavno je naglasio da AfD želi samostalno da vlada i da će se kandidovati za predsjednika pokrajinske vlade - samo ako njegova stranka osvoji apsolutnu većinu glasova. Samo tako bi, kako je rekao, mogao da provede ono što je njegova stranka najavila.

Po svemu sudeći, ne bi ni mogao da pronađe ni koalicionog partnera, jer nijedna od ostalih stranaka ne želi da uđe u koaliciju sa AfD-om. 

Ali moguće su i druge koalacije - bez AfD-a.

Šta se događa poslije izbora?

Prema pokrajinskom ustavu, novi parlament mora da održi konstitutivnu sjednicu najkasnije 30. dana nakon izbora, dakle 6. oktobra. Tada prestaju mandati ministrima i predsjedniku pokrajinske vlade. Oni su, međutim, dužni da nastave da obavljaju svoje funkcije sve dok njihovi nasljednici ne preuzmu dužnost.

Prvu sjednicu otvara poslanik sa najdužim stažom u pokrajinskom parlamentu. On ili ona predsjedava sjednicom sve dok ne bude izabran novi predsjednik parlamenta.

Prema poslovniku, najjača poslanička grupa predlaže kandidata za predsjednika parlamenta. Ako taj kandidat ne bude izabran u prvom pokušaju, svoje kandidate mogu da predlože i sve ostale poslaničke grupe. To je regulisano parlamentarnom reformom koju su u aprilu usvojili CDU, SPD, FDP, Ljevica i Zeleni.

Predsjednik pokrajinske vlade bira se bez prethodne rasprave, tajnim glasanjem. Nije propisan krajnji rok do kojeg mora da bude izabran. U prvom krugu izabran je kandidat koji dobije glasove većine svih poslanika.

Ako izbor ne uspije u prvom pokušaju, počinju da važe određeni rokovi. Novi krug glasanja mora da bude održan u roku od sedam dana. Ako ni tada predsjednik vlade ne bude izabran, pokrajinski parlament u narednih 14 dana odlučuje o tome da li će saziv biti prijevremeno raspušten.

Ako odluku o prijevremenom raspuštanju ne podrži većina svih poslanika, odmah se održava još jedan krug glasanja. Tada je izabran kandidat koji dobije većinu glasova prisutnih poslanika koji su glasali.