Otako je američki predsjednik Donald Tramp zamjerio svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom što nije organizovao predsjedničke izbore u Ukrajini, ta tema je ponovo u fokusu pažnje.

„Oni koriste rat da ne bi održali izbore, ali mislim da ukrajinski narod... treba da ima tu mogućnost. Možda bi Zelenski i pobijedio“, rekao je Tramp u nedavnom intervjuu za Politiko, dodajući da je vrijeme da Ukrajina održi izbore jer „ih već dugo nisu imali“. Rekao je i da se situacija približava „tački kada to više nije demokratija“.

Zelenski: Ukrajina će održati izbore ako uslovi budu bezbjedni

„To je pitanje za narod Ukrajine, a ne za ljude iz drugih zemalja. Uz svo dužno poštovanje prema našim partnerima“, rekao je ukrajinski predsjednik tokom onlajn brifinga, odgovarajući na pitanje novinara da li SAD vrše pritisak na Ukrajinu da održi izbore.

Istovremeno je rekao da bi bio spreman za predsjedničke izbore ako međunarodni partneri mogu da obezbijede bezbjedne uslove.

„Sada tražim od Sjedinjenih Američkih Država, zajedno sa evropskim kolegama ako bude potrebno, da mi pomognu da obezbijedim sigurnost za održavanje izbora, a onda će Ukrajina u roku od 60 do 90 dana biti spremna da ih održi. Lično imam volju i spremnost za to.“

Dodao je da nekoliko pitanja mora biti riješeno da bi se izbori održali – poput zaštite od stalnog ruskog granatiranja i obezbjeđivanja da ukrajinski vojnici mogu da učestvuju u glasanju.

Još jedan problem, dodao je Zelenski, jeste pravni osnov potreban da se obezbijedi legitimitet glasanja. Rekao je da će tražiti od članova Vrhovne rade, ukrajinskog parlamenta, da pripreme prijedloge koji omogućavaju izmjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbori održali tokom ratnog stanja.

 „Prvo mir, pa izbori"

Ukrajinski parlament je odavno jasno stavio do znanja da su izbori tokom rata nemogući, rekla je Jevgenija Kravčuk, zamjenica predsjednika poslaničke grupe stranke Sluga naroda, koja ima većinu u Vrhovnoj radi. Dodala je da su prekid vatre i stabilan mir preduslovi za održavanje novih izbora.

„Izbori nisu samo dan glasanja, kada svi dođu i sve se čarobno desi. Da ne govorimo o tome da svakog dana i svake noći stotine dronova i raketa lete ka Ukrajini, uništavajući infrastrukturu, uključujući mjesta gdje bi izbori mogli da se održe. Postoje prijetnje po život, nestanci struje, a milion ljudi na frontu očigledno neće napustiti svoje položaje da bi vodili kampanju ili glasali“, rekla je Kravčuk na ukrajinskoj nacionalnoj televiziji.

„Prvo mir, pa izbori“, napisao je Oleksij Gončarenko, opozicioni poslanik iz stranke Evropska solidarnost, na Telegramu.

Pitanje legitimnosti izbora bez prekida vatre

Oleksij Košel, predsjednik nevladine organizacije Komiteta birača Ukrajine, napomenuo je da postoje neriješena pitanja poput organizovanja glasanja u inostranstvu, ažuriranja biračkog spiska i omogućavanja glasanja interno raseljenim licima. Najvažnije, rekao je, jeste pitanje kako obezbijediti biračka prava i mogućnost kandidovanja za vojna lica.

Isticanje teme izbora prije nego što se završe neprijateljstva i potpiše mirovni sporazum stvara dodatnu polugu pritiska na Ukrajinu – od strane Rusije i nekih međunarodnih partnera, upozorio je, dodajući da će, ako izbori postanu dio pregovora, Rusija učiniti sve da ih omete ili smanji izlaznost.

„Izbori zahtijevaju stvarne korake i vrijeme“, rekao je Košel za DW. „Potrebne su godine da se riješe ključna pitanja. Uključivanje izbora u mirovne pregovore je ozbiljna prijetnja koja direktno ide na ruku Rusiji. Postoji realan rizik od masovnih lažnih dojava o bombama na biračkim mjestima, sajber napada i miješanja. Teško je potpuno omesti izbore, ali smanjiti izlaznost da bi se kasnije tvrdilo da je vlast nelegitimna – u tome je Rusija veoma dobra.“

Ukrajinski ustav zabranjuje izbore tokom ratnog stanja

Andrij Mahera, stručnjak za ustavno pravo iz Centra za politiku i pravnu reformu, ukrajinskog istraživačkog centra, i bivši zamjenik predsjednika Centralne izborne komisije Ukrajine, naglasio je da izbori ne mogu održati tokom ratnog stanja jer ih ustav izričito zabranjuje, a uz to se ne može mijenjati tokom ratnog stanja. Dakle, izbori će biti mogući tek nakon potpisivanja mirovnog sporazuma, završetka rata i ukidanja ratnog stanja.

Dodao je da će izbori biti smatrani legitimnim samo ako budu sprovedeni u skladu sa međunarodnim demokratskim standardima – kada birači mogu slobodno da formiraju mišljenje bez straha ili prisile, uključujući strah izazvan ratom, i slobodno izraze svoju volju na biračkim mjestima.

„Ako ukrajinski izbori ne budu održani u skladu sa međunarodnim standardima, njihovo priznanje biće dovedeno u pitanje i kod kuće i u inostranstvu. Upravo to Putin želi. On će prvi cinično tvrditi da ne priznaje izbore jer nisu održani kako treba – iako će on biti taj koji ispaljuje rakete na biračka mjesta“, rekao je Mahera.

Pritisak na Trampa iz Rusije?

Ukrajinski stručnjaci vjeruju da Rusija podstiče Trampa da vrši pritisak na Ukrajinu da održi izbore prije kraja rata, nadajući se destabilizaciji zemlje i postizanju mirovnog sporazuma sa potencijalno popustljivijim predsjednikom.

Politički analitičar Mikola Davidjuk tvrdi da Trampov zahtjev za izborima u Ukrajini ignoriše stvarne okolnosti i ustavna ograničenja. Naglasio je da su izbori isključivo unutrašnje pitanje i da se ne mogu diktirati iz inostranstva. U komentaru za DW, Davidjuk je ukazao i na dvostruke standarde u vezi s demokratijom:

„Ako Tramp traži izbore od Ukrajine, zašto ne traži isto od Rusije? Zašto ne obezbijedi da ljudi poput [opozicionog političara i šahovskog velemajstora Garija] Kasparova i drugih opozicionih figura mogu da učestvuju na ruskim izborima? Zašto samo Putin? Zašto nas optužuju da šest godina nismo imali izbore, kada Rusija nema prave izbore već 20 godina – i to izgleda nikome ne smeta?“

Za njega, zahtjev za održavanje izbora tokom ratapredstavlja pokušaj povećanja pritiska i način da se oslabi Ukrajina prije mirovnih pregovora.