1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaVenecuela

Izbori u Venecueli: EU ne priznaje Madura

6. august 2024

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell izjavio je u ime EU da ne priznaje izbore u Venecueli. Da li će to imati neke konsekvence?

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell a ispred njega brojni mikrofoni
Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell Foto: Nicolas Economou/NurPhoto/picture alliance

EU ne može - bez odgovarajućih dokaza - priznati rezultate koje je Nacionalna izborna komisija Venecuele objavila 2. augusta, a prema kojima je Nicolas Maduro pobijedio na izborima, saopštio je visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell u nedjelju navečer.  Izborna komisija još nije objavila službeni protokol i zapisnike sa izbora uprkos obećanju da će to učiniti. EU zahtijeva "daljnju nezavisnu provjeru izbornih dokumenata", kaže se u saopštenju Borrella.

Vladina izborna komisija u Venecueli proglasila je autoritarnog predsjednika Madura službenim pobjednikom izbora sa  51,2 posto osvojenih glasova. Opozicioni političar Edmundo González Urrutia navodno je dobio 44,2 posto glasova. Detaljni izborni rezultati još uvijek nisu objavljeni.

Prema tvrdnjama opozicije, rezultati iz više od 80 posto izbornih jedinica pokazuju da je González dobio 67 posto glasova, a Maduro 30 posto.

Venecuelanski ministar vanjskih poslova Yvan Gil je na X-u (ranije Twitter) napisao da se Borrell ne bi trebao miješati u unutrašnje poslove Venezuele. "Imajte poštovanja i šutite," poručio je Gill  visokom predstavniku EU Borellu.

Šta slijedi?

Iz saopštenja visokog predstavnika EU vjerojatno neće proizaći ništa. Evropska unija ne može priznati ni vladu ni opozicionara, to je u nadležnosti država članica EU, objašnjava Susanne Gratius u razgovoru za DW. Ona je profesorica međunarodnih odnosa na Autonomnom univerzitetu u Madridu. Ona smatra da je izjava "standardna" i da je uslijedila nakon reakcija drugih država.

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro na konferenciji za novinare tri dana nakon kontroverznog reizboraFoto: Matias Delacroix/AP/dpa/picture alliance

SAD, niz latinoameričkih država i EU dovode u pitanje objavljene izborne rezultate i pobjedu Madura. Sedam država članica EU, uključujući Njemačku, Italiju i Francusku, zatražile su od Venezuele da objavi izborne materijale i dokumentaciju.

Gratius kaže da Nacionalna izborna komisija u principu još uvijek ima vremena da objavi izborne rezultate, ali da bi to trebalo učiniti u najkraćem vremenskom roku nakon izbora. „Trebalo bi se kritički pitati šta se u međuvremenu događa".

Ova politička analitičarka ukazuje i na vrlo mali broj međunarodnih posmatrača na izborima u Venecueli - svega 635 -, što, kako kaže,  onemogućava „neutralnu" provjeru. Posmatračka misija EU bila je isključena uoči izbora.

Jedan zvaničnik EU naglasio je za DW da je Borrellova izjava u ime Evropske unije"veoma snažan politički signal."

Dok su SAD i neke latinoameričke države eksplicitno priznale opozicionog političara Gonzáleza Urrutiju kao pobjednika izbora, EU nije slijedila taj korak. Susanne Gratius smatra međutim da je moguće da države članice EU, kao i SAD, priznaju izborne rezultate opozicije.

Uvođenje dodatnih sankcija?

Države članice EU mogle bi razmotriti uvođenja dodatnih sankcija Venecueli, kaže profesorica Gratius.

EU je uvela sankcije Venezueli još 2017. godine. Pored embarga na oružje, čija bi upotreba mogla dovesti do unutrašnje represije, EU od 2018. sankcioniše pojedince zbog kršenja demokratskih principa i vladavine prava.

Ponovni izbor Madura u maju 2018. godine EU je već ocijenila kao rezultat izbora koji nisu bili ni fer ni slobodni. Zahtjevi Brisela za ponavljanjem izbora nisu urodili plodom. Tadašnji predsjednik parlamenta Juan Guaidó proglasio se privremenim predsjednikom, ali se nije uspio održati  na vlasti uprkos priznanju nekih država, uključujući Njemačke i SAD. To je bilo posebno zbog toga što je je Maduro imao veliku podršku vojske.

Mas: Mi smo na strani Guaida

00:50

This browser does not support the video element.

Priznanje EU nije najvažnije

Iz perspektive profesorice međunarodnih odnosa Susanne Gratius, glavno pitanje nije odluka EU, već reakcije u regiji. Nikada se prije nije dogodilo da toliko mnogo latinoameričkih država, ukupno njih deset, ne prizna izbore u Venecueli.

Eskspertica Gratius smatra i ekonomski uticaj EU na Venezuelu Gratius prilično malim. "SAD su tu igrač koji se pita, EU to nikada nije bila," kaže Susanne Gratius u intervjuu za DW.

Krajem augusta, šefovi diplomatija zemalja članica EU okupiće se na neformalnom sastanku. Venecuela bi mogla biti tema o kojoj će razgovarati, ali bez nekih formalnih zaključaka ili odluka.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu