Spoljna politika je imala veoma značajnu ulogu u predizbornoj presjedničkoj kampanji u SAD, a tako bi moglo da bude i sa kongresnim izborima koji se održavaju u novembru, mada na indirektan način. „Izbori koji se održavaju na sredini predsjedničkog mandata su obično odraz predsjednikove popularnosti", kaže Trevor Trel sa Univerziteta Džoržd Mejson: „Trampova spoljna politika nije dobro primljena u američkoj javnosti – i to je imalo loš efekat na njegovu popularnost".

„Javni diskurs bi se izmijenio"

I dok spoljna politika neće biti ključna tema na kongresnim izborima, rezultat tih izbora bi mogao da se na razne načine odrazi na spoljnu politiku Donalda Trampa. Ako demokrate uspiju da oduzmu republikancima kontrolu u Senatu, što nije baš vjerovatno ali nije ni nemoguće, to bi im dalo mogućnost uticaja na spoljnu politiku. Na primjer, na Trampov način raskidanja i sklapanja trgovinskih ugovora, koji su najvažnija stavka Trampove političke agende. I zato bi poraz u Senatu za Trampa i republikance bio pravi košmar.

„Kada je riječ o javnom diskursu, on bi se bitno izmijenio ako bi demokrate preuzele kontrolu nad Senatom, jer bi oni svakako pokrenuli istražne postupke koji bi se bavili spornim potezima Trampove administracije, uključujući i promjene u zakonskim odredbama o imigraciji", kaže Frensis Li, stručnjak sa Univerziteta u Merilendu.

Bitni funkcioneri će se promijeniti

Ne samo što bi Trampova imigrantska politika bila podvrgnuta detaljnom ispitivanju, već bi bila pokrenuta i nova istraga u vezi sa optužbama da je Rusija imala važnu ulogu u Trampovoj predsjedničkoj kampanji.

Ništa od toga ne bi promijenilo pravac kojim se kreće Trampova spoljna politika. Ali, stvari bi postale složenije i Trampu bi bilo potrebno više vremena da sprovodi svoje odluke. U nekim slučajevima bi on sigurno morao da razmisli i o tome da li uopšte vrijedi ulagati napore i da li je politička cijena koju bi morao da plati kako bi ostvario određeni spoljnopolitički cilj možda ipak previsoka.

Ovaj put se u Kongresu mijenjaju i nosioci različitih funkcija povezanih sa spoljnom politikom. Šef Komiteta za spoljne odnose u Predstavničkom domu, rebublikanac Ed Rojs, napušta funkciju, baš kao i njegov pandan u Senatu, republikanac Bob Korker. Pol Rajan, predsjedavajući Kongresa, koji ima i ključnu ulogu u kongresnoj spoljnoj politici, takođe je najavio da ne želi više da bude na toj funkciji.

Važno i zbog popisa

No, u slučaju da demokrate preuzmu jedan ili oba doma Kongresa, svakako bi mnogo više porastao njihov uticaj na unutrašnju politiku. Američki Ustav omogućava Kongresu mnogo veće miješanje u unutašnju nego u spoljnu politiku. Bio bi to prije svega kraj svih nadanja republikanaca da će potpuno eliminisati reformu zdravstvenog sistema Baraka Obame.

Osim toga, uspjeh Demokrata bi natjerao Trampa da se sa njim ophodi na mnogo umjereniji način. Jer, njihova saglasnost bi mu bila potrebna pri odlučivanju o stvarima koje izgledaju banalno, ali su zapravo veoma bitne, na primjer, o podizanju gornje granice državnog duga. Doduše, takva očekivanja su možda nerealna kada se radi o Donaldu Trampu, jer ne bi bilo nikakvo čudo kada bi on, na primjer, čak pooštrio ton, u namjeri da tako ostavi utisak na javnost i okrene je protiv demokrata.

Nemali značaj će kongresni izbori imati i za popis stanovništva SAD koji će biti izvršen 2020 – jer na osnovu popisa (svakih 10 godina) se određuju izborni okruzi. U nekim saveznim državama, vlast može da „konfiguriše" izborne okruge tako da to odgovara upravo njenoj stranci.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android