1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izborna kampanja u BiH u kojoj su birači već odlučili

7. septembar 2024

Izborna kampanja za lokalne izbore u BiH zvanično je počela. Nikakve ozbiljne trke neće biti jer su građani manje-više izabrali, smatraju stručnjaci. Odbrana i opstanak nacionalnog, biće opet okosnica kampanje.

Glasački listići
Počela je izborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i HercegoviniFoto: Dragan Maksimović/DW

Počela je izborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini koja će trajati narednih 30 dana, a to znači prisutnost kandidata koji su u ovaj izborni ciklus ušli pod nešto drugačijim uslovima. Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit, ograničile su manevar stranaka u periodu koji se kolokvijalno zove preuranjena kampanja, pa su se mnogi od njih požalili u javnosti da su platili ogromne kazne po tom osnovu.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, do sada je naplaćeno nešto manje od 300 hiljada maraka kazni i proces monitoringa se nastavlja sve do izbora koji će se održati 6. oktobra.

Ponižavanje od 30 maraka

„CIK može izreći novčane kazne do 30 hiljada maraka“, kaže predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić, podsjećajući da CIK ima mandat i da ukloni kandidate sa kandidatske liste ali i da poništi ovjeru učešća političkog subjekta.

„Skrećemo pažnju da se pojedine zabrane odnose na cijeli izborni period, poput govora mržnje. Političkim subjektima je zabranjeno iznositi lažne informacije koje mogu ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače“, upozorava Hadžiabdić.

Spisak je dug, od govora mržnje do zloupotrebe djece, pa do isplate novca za glasanje. Posljednja dva su najopasnija, kaže analitičar Vehid Šehić, koji je i predsjednik strateškog odbora u Koaliciji Pod lupom, koja vrši monitoring izbornog procesa.

„Apelujem na birače na dozvole da ih se neko na taj način igra sa njima – kupovinom, darivanjem...Ponižavajuće je kada nekom poklone paket od 30 ili 40 maraka ili da vrijede 50 ili sto maraka. Mi se moramo izboriti za svoju slobodu i dostojanstvo“, naglašava Šehić. 

„Apelujem na birače na dozvole da ih se neko na taj način igra sa njima – kupovinom, darivanjem...", kaže Vehid ŠehićFoto: Dragan Maksimović/DW

(Ne)mora da znači

Slobode i dostojanstva nemaju oni koji već mjesecima krše Izborni zakon, posebno kada je riječ o zloupotrebi javnog novca i resursa, među kojima je podjela po stotinu maraka penzionerima, besplatne karte za javni prevoz određenim kategorijama društva ili dodjela besplatnih građevinskih dozvola. To je samo vrh ledenog brijega, ali je sistem takav da je teško razdvojiti ono što lokalni funkcioneri rade neposredno prije kampanje i u kampanji, od ostalog perioda obavljanja javne funkcije.

„Skoro miliona maraka izdvoji se dnevno iz budžeta sa različitih nivoa, različitim kategorijama stanovništva“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internacional-a BiH, koja ističe da se to obavlja samo u periodu pred izbore i na da na taj način novcem građana kupuju glasove.

„Toliko se ide daleko da se mladima obećavaju nepostojeći placevi koje će im grad besplatno dodijeliti za izgradnju kuća, bez ikakve odluke višeg organa“, kaže Korajlić. Ipak u CIK-u još oklijevaju kada je riječ o kaznama za ovaj segment.

„Ako je opštinsko ili gradsko vijeće dalo donacije za maturantska putovanja, za udruženja penzionera i slično, iako je to prvi put ne mora da znači da je to zloupotreba resursa“, Vlado Rogić, član CIK-a BiH.

Sve ovo radi se zbog tri miliona i 400 hiljada građana koji imaju pravo glasa na predstojećim izborima. Na listama je 26 hiljada kandidata za lokalne skupštine i načelnike i gradonačelnike, od kojih najveći broj ispred 168 političkih partija. Nevladine organizacije upozoravaju i da CIK krši zakon time što nije nije javnim učinio centralni birački spisak, kako bi se izbjegle zloupotreba. Inače, već godinama iz NVO sektora ističu da je centralni birački spisak nepotpun, jer sadrži ima ljudi koji više nisu među živima. Međutim, analitičari vjeruju da na taj način otvoren put za lakše manipulacije.

„Objavljivanje je jedini način da vratimo povjerenje građana u birački spisak. To je jedni način da mi kao građani provjerimo da li se tamo nalaze umrle osobe ili lica koja su prijavljena na adresama na kojima i mi živimo, a zapravo ne žive tu“, kaže Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom, upozoravajući i na nezakonitosti prilikom imenovanja članova biračkih odbora. 

Na listama je 26 hiljada kandidata za lokalne skupštine i načelnike i gradonačelnike, od kojih najveći broj ispred 168 političkih partija.Foto: Dragan Maksimović/DW

Birački odbori kao stranački kriptonit

Činjenica je da politički subjekti nemaju namjeru odustati od kontrole biračkih odbora, što je striktno zabranjeno izmjenama Izbornog zakona na način da se ograničava učešće stranačkih kadrova. Iz Koalicije Pod lupom upozoravaju na veliki broj nepravilnosti koje se odnose upravo na formiranje biračkih odbora. Utvrdili su da do sada postoji 181 slučaj gdje se sumnja na stranačku infiltraciju na pozicije predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora.

„Mehanizam koji im omogućava manipulaciju izbornim rezultatima je još aktivan. Vidimo iz do sada obrađenih slučajeva, da se na listama kandidata nalaze stranački ljudi koji su prethodno bili kandidati na izborima ili članovi biračkih odbora ispred stranke ili stranački aktivisti ili čak članovi uže porodice onih koji ulaze u izbornu utrku“, kaže Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom, na osnovu čijih je prijava CIK do sada izrekao 43 sankcije - 55.300 maraka novčanih kazni, te je 29 osoba uklonjeno sa liste kandidata za nestranačke predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora.

Što se tiče same očekivana od same kampanje koja od danas ulazi u šestu brzinu, stručnjaci ne vjeruju da će se tokom ovog perioda desiti nešto specijalno. Sve je manje- više poznato, a prljav materijal će se servirati kontinuirano do izborne tišine.

Zaštita nacionalnih torova

„Sve i da kampanja bude prljava, ljudi su već imuni na takav sadržaj i nema posebnih iznenađenja. Bar ne onih koji mogu da naruše tok kampanje ili uzdrmaju već utvrđene rezultate“, kaže savjetnica za medije i političku komunikaciju Marija Milić, koju više brine odsustvo zdravog političkog nadmetanja koje bi trebalo da ima neki cilj.

„Navikli smo da u kampanjama više nemamo izborne debate i TV duele. Partije će uglavnom sada pokazivati snagu unutar svojih redova, a prema javnosti se ide plaćenim pi-arom“, kaže Milić, ne očekujući ništa drugačije poruke narednih mjesec dana, u odnosu na ranije izborne cikluse.

„Kao i svaki put, iako su lokalni izbori - kampanja, poruke, stil komunikacije i slogani usmjereni su mahom na teme opštih izbora - odbrana, opstanak, nacionalno", smatra Milić, potkrepljujući to činjenicom da su izborni slogani većine političkih partija ispisani upravo slovima odbrane svega što je u ravni sa etničkim korpusom ispred kojeg određena partija dolazi. 

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu