„Život Dragana Vasiljkovića vjerovatno nikada nije bio monoton. Često je bio krvav. Srbin je kao tinejdžer napustio domovinu i emigrirao u Australiju. Tamo je napravio karijeru u vojsci, postao instruktor golfa, jedrio je preko okeana svojom jahtom, neko vrijeme proveo u Emiratima, Latinskoj Americi i Africi. Vasiljković kaže da je bio aktivan u bezbjednosnom sektoru na crnom kontinentu, što zvuči kao blagi opis njegovih aktivnosti kao plaćenika" piše Tagesancajger (Tages Anzeiger).

„A onda je 1991. pred raspad multietničke Jugoslavije, na aerodrom u hrvatskom gradu Rijeci sletio jednomotorni avion kojim je upravljao Dragan Vasiljković – požurio je iz SAD da pomogne pobunjenim Srbima da spriječe hrvatsku nezavisnost. Otada se Vasiljković zvao Kapetan Dragan, postao je heroj kao iz stripa – i počinio ratne zločine. Žrtve su mu bili hrvatski civili i njemački novinar Egon Skotland, koji je izvještavao za list 'Zidojče cajtung' (Süddeutsche Zeitung). Zbog toga je hrvatski sud osudio Vasiljkovića na 15 godina zatvora. Ratni zločinac pušten je krajem marta i deportovan u Srbiju."

„Sada je navalio da uđe u srpski parlament. Izbori će se održati 21. juna, a 65-godišnjak trenutno prikuplja potpise za svoju kandidaturu. Kao predstavnik naroda, hoće da se bori za prava uhapšenih Srba u Hrvatskoj, na Kosovu i u Crnoj Gori, rekao je Vasiljković. Pored toga, on kaže kako je krajnje vrijeme da vlasti puste na slobodu ubice prozapadno orjentisanog premijera Zorana Đinđića. Vasiljković ih naziva herojima. Srpski opozicioni političari osudili su izjave kao drske i nemoralne", navodi se u tekstu koji potpisuje novinar Enver Robeli.

Šešelj – sveprisutan u medijima

„Vojislav Šešelj je takođe najavio svoju ponovnu kandidaturu. Velikosrpskog nacionalistu, poznatog na cijelom Balkanu, Haški tribunal je zbog zločina protiv čovječnosti 2018. osudio na deset godina zatvora. S obzirom na to da je kazna bila kraća od vremena koje je proveo u istražnom zatvoru, Šešelj više nije morao da bude stavljen iza rešetaka i bio je u stanju da nastavi svoju političku karijeru u beogradskom parlamentu. Prema zakonu, poslanici gube mandat ako su osuđeni na više od šest mjeseci zatvora. Međutim, srpsko pravosuđe i vlada u slučaju Šešelja su zatvorili oči. Ratni zločinac i šef male Radikalne stranke sveprisutan je u medijima, može da negira genocid u Srebrenici i javno predstavlja svoje knjige sa vulgarnim naslovima i uvrijedljivom prozom. Šešelj je objavio preko 100 knjiga i kada se vratio iz Haga očito pobijedio rak debelog crijeva."

„Svoju kandidaturu ovih dana priprema penzionisani general vojske Božidar Delić, Šešeljev partijski prijatelj. I Delić je do sada takođe bio u parlamentu, iako borci za ljudska prava u Srbiji nemaju sumnji da je počinio ratne zločine na Kosovu. Prema navodima beogradskog Fonda za humanitarno pravo, tokom rata 1999. Delićeve jedinice ubile su 885 albanskih civila u osam sela na Kosovu. Uprkos snažnim dokazima, navodni masovni ubica ne mora da se boji optužbi srpskog pravosuđa."

„Zločince slave kao heroje"

Švajcarski list citira istraživačku platformu „Birn", prema kojoj se za poslaničko mjesto prijavljuju i „dva političara, za koja se tvrdi da su prijetili i ucjenjivali svjedoke ratnih zločina. Njih potjernicom traži Mehanizam za ratne zločine -  nasljednik Međunarodnog krivičnog suda UN-a za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji, ali Beograd odbija da ih izruči Hagu. Još dva kandidata za parlament povezana su sa ratnim zločinima u Bosni i na Kosovu."

„I dok je pravosuđe neaktivno, zločince slave kao heroje", piše Tagesancajger. „Ministarstvo odbrane organizuje književne večeri ratnih zločinaca – jedan od njih je čak hvaljen kao uzor budućim srpskim oficirima, a jednom prilikom bio je gostujući predavač na vojnoj akademiji."

„Sa Aleksandrom Vučićem na čelu države, u Srbiji odrasta generacija koja nema pojma o istoriji. Borci za ljudska prava, Evropska unija, a sada i članovi Predstavničkog doma SAD protestuju protiv istorijskog revizionizma. Njihove apele niko ne čuje", zaključuje Enver Robeli u članku objavljenom u internacionalnom izdanju švajcarskog „Tagesancajgera".

Priredila Dijana Roščić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android