„Nisu poštovali Ustav Bosne i Hercegovine, nisu poštovali Ustav Republike Srpske, nisu poštovali zakon, a ja treba da poštujem njihovo nepoštovanje svega! Neću poštovati",  rekao je Milorad Dodik, u avgustu ove godine nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo njegovu žalbu na presudu i ukinulo mu mandat predsjednika.

„Poštovat ću volju srpskog naroda. Bili ste bahati i osioni, a očekujete da ja budem pokoran. Neću biti. Ja sam predsjednik RS, a vi pišite šta god hoćete", rekao je Dodik, obraćajući se državnom pravosuđu, OHR-u ali i ostatku onog što se kolokvijalno naziva međunarodna zajednica.

Imaginarne borbe za Republiku Srpsku

Milorad Dodik međutim više nije predsjednik. Narodna skupština Republike Srpske izabrala je vršioca dužnost, što je do sada neviđeno u političkoj praksi, ali i povukla sve zakone koje je Ustavni sud BiH ranije oborio jer su bili neustavni. Povlačenje zakona pozdravili su Amerikanci ali i OHR, samo nekoliko časova nakon što je Narodna skupština izabrala v.d predsjednika i poništila zakone kojima je bilo definisano stvaranje paralelnih institucija.

„Sjedinjene Države pozdravljaju odluku Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koja potvrđuje stabilnost u Bosni i Hercegovini. Takođe će otvoriti put za konstruktivno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama zasnovano na međusobnim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu“, rečeno je u odjelu Stejt Dipartmenta za evropska i evroazijska pitanja.

Podrška i pohvale odmah su stigle i iz OHR-a, gdje smatraju da je ovo važan potez za uspostavljanje funkcionalnih institucija.

„Potez NSRS kojim je poništeno nekoliko ranije usvojenih zakona je pozitivan korak ka smanjenju tenzija, što bi trebale pozdraviti sve strane", kažu u OHR-u.

OFAC

Uvod u „pozitivne korake" i sumnju da je postignut dogovor između Milorada Dodika i Amerikanaca, manifestovao se neposredno pred pomenutu sjednicu Narodne skupštine. Američko Ministarstvo finansija uklonilo je četvoro Dodikovih saradnika sa liste sankcija, a najave govore da bi ove ili već sljedeće sedmice moglo uslijediti skidanje sa OFAC-ove liste i za Milorada Dodika i ostale saradnike. 

„Ako taj rasplet događaja ne potvrđuje ove glasine da je postignut dogovor sa Amerikancima i da ne postoji srpski nacionalni interes već samo lični, onda progledati nikada nećemo“, kaže novinar Goran Dakić.

Sud u klin, CIK u ploču

Sada se postavlja pitanje da li će prijevremenih izbora zakazanih za sljedeći mjesec uopšte biti.  Prvo, jer je imenovan v.d predsjednika RS, što bi po nekim bilo prihvatljivo prelazno rješenje do redovnih izbora naredne godine. Drugo, moglo bi doći do još jedne krize ukoliko Centrala izborna komisija BiH provede do kraja odluku Suda i onemogući Miloradu Dodiku, da pored političkih funkcija, ne može obavljati ni funkciju predsjednika stranke. U tom slučaju kandidat kojeg je vladajuća koalicija predložila, a CIK verifikovao, bio bi izbačen iz izborne trke jer je prijavu za izbore u ime SNSD-a potpisao upravo Dodik.

Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji u kojem navodi da Dodik, na osnovu pravnih posljedica presude, ne može biti predsjednik SNSD.

„Sud ponovo ističe, da u skladu sa zakonskim propisima preduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica presude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika", piše u dopisu Suda CIK-u.

S obzirom da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije, u ovom slučaju u Banjaluci, CIK je proslijedio dopis Suda BiH Osnovnom sudu i Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, jer kako kažu nisu nadležni za registraciju političkih stranaka. 

Izbora (ne)će biti

Dok se čeka odgovor, pravnik i bivši član CIK-a Vehid Šehić, smatra da osim prestanka mandata predsjednika RS, Milorad Dodik ne može biti ni predsjednik stranke, u ovom slučaju SNSD-a.

„Sada sud u Banjaluci treba da ispoštuje stav i tumačenje Suda BiH“, kaže Šehić, ističući da je funkcija predsjednika stranke u suprotnosti sa mjerama koje je donio Sud BiH.

„I pored toga ne vidim nijedan razlog zašto se izbori ne bi održali. CIK je pratio zakon, raspisao izbore za naredni mjesec. U špekulacije o opstrukcijama ne bih ulazio“, kaže Šehić.

Sud BiH imao je obavezu da nakon presude uputi dopis Osnovnom sudu u Banjaluci za brisanje Dodika iz registra političkih organizacija, ali je umjesto toga dopis poslao CIK-u koji nije nadležan za sprovođenje ove odluke. Sada se čeka eventualna odluka suda u Banjaluci, iako zahtjev nije dobio od Suda BiH, već CIK-a, što može odužiti cijeli proces, pa i uticati na održavanje prijevremenih izbora.