Bosna i Hercegovina ulazi ili u period zaoštravanja političke krize, ako je to uopšte više moguće, ili u rasplet onog što je počelo prije pet godina, kada je Ustavni sud BiH donio odluku o državi kao jedinom titularu nad zemljištem. Uslijedile su odluke visokih predstavnika koji su tu krizu samo produbile, a kulminiralo je donošenjem pravosnažne presude kojom je Miloradu Dodiku, osim kazne zatvora od godine dana koju je otkupio, zabranjeno političko djelovanje u narednih šest godina.

Izborna vaga SNSD-a

Posljedično, Centralna izborna komisija BiH oduzela je predsjednički mandat Dodiku, i raspisala prijevremene izbore za predsjednika, zakazane za 23. novembar.

„Nadležne institucije sredstva za sprovođenje izbora moraju osigurati najkasnije u roku od 15 dana, odnosno do 12. septembra“, rekla je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić, koja je bila protiv odluke da se izbori raspišu samo za predsjednika, a ne i za dva potpredsjednika. Međutim, većinom glasova usvojena je odluka o raspisivanju izbora za predsjednika, koji se bira iz reda srpskog naroda.

Iako su najavljene apelacije u ovom slučaju u kojima se poziva na diskriminaciju druga dva naroda, Ustavni sud RS je ranije donio odluku u jednom od sličnih postupaka da nema diskriminacije. Posebno jer mandat potpredsjednicima nije prestao da važi.

Veći problem od diskriminacije na izborima moglo bi biti sprovođenje izbora, s obzirom da Milorad Dodik, koji se još nije povukao sa mjesta predsjednika RS, najavljuje da se oni neće sprovesti i da je Narodna skupština RS donijela zaključak u kojem odbacuje mogućnost održavanja izbora.

„SNSD se neće prijaviti i neće učestvovati na tim izborima. Želimo da podržimo odluku NSRS koja je rekla da ti izbori nisu zahtjev naroda RS. Možda ćemo učestvovati na neki drugi način, ovo je posljednja podvala iz Sarajeva. Neće se desiti izbori u RS“, rekao je Dodik, koji vjeruje da će narod ali i druge partije odbiti učešće na izborima.

Novac za izbore

Ukoliko se to zaista desi, što je malo vjerovatno s obzirom da bi u tom slučaju kandidat nesrpske nacionalnosti mogao biti izabran, politička kriza će se samo produbiti, jer Narodna skupština u kojoj SNSD ima većinu, neće dozvoliti polaganje zakletve novog predsjednika.

„Mi ćemo za ove izbore imati 48 biračkih mjesta u Federaciji BiH. Sve i da niko ne izađe u Republici Srpskoj, u Federaciji bi mogli odlučiti te izbore“, objašnjava Hadžiabdić, mogući scenario, ukoliko u RS dođe do bojkota izbora.

Ukoliko budžet za fiskalnu godinu u kojem su predviđena sredstva ne bude usvojen, sredstva od 6,5 miliona maraka za izbore, osiguraće se iz prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda ili iz sredstava tekućih rezervi. Tu odluku potpisuje ministar finansija BiH, u ovom slučaju SNSD-ov Srđan Amidžić, a ukoliko se nastavi opstrukcija, očekuje se da to učini njegov zamjenik, Muhamed Hasanović.

Dok traje priprema izbora i rasplet oko njihovog održavanja, pripreme se vrše i za referendum u Republici Srpskoj, koji je zakazan za 25. oktobar. Vlast ne odustaje od ove namjere, a mnogi zapravo njegovo raspisivanje vide kao ispitivanje pulsa naroda ukoliko bi se SNSD ipak odlučio pojaviti na izborima za predsjednika.

Bošnjački veto

Zakon o referendumu kojim je definisana ad hok komisija za njegovo sprovođenje, stopirao je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda koji je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

„Ovdje se nameće neka ad hok komisija za koju se ne zna ko će je formirati, da li će je činiti civilna lica ili poslanici, nije definisan zastupljenost svih naroda u toj komisiji, što izaziva bojazan da Bošnjaci neće biti zastupljeni“, kaže predsjednik Kluba Bošnjaka Alija Tabaković, očekujući da će o zakonu i referendumu odlučivati Ustavni sud RS.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, raspisivanje referenduma predstavlja avanturu u koju je Dodik spreman zakoračiti.

„Dodika treba shvatati ozbiljno. Ono što priča stvarno misli i to je problem. Ali ako je on toliko lud da povede taj narod, u koji se zaklinje, u avanturu za koju je neizvjesno kako će se završiti, onda taj narod treba da se obračuna sa njim“, rekao je Komšić.

Da bi se vlast okupljena oko SNSD-a mogla voditi rezultatima referenduma u daljim postupcima, može se naslutiti iz izjava političkog vrha Republike Srpske.

„Kada obavimo razgovore među institucijama u RS zauzećemo zvanični stav, a do tada imamo zaključke Narodne skupštine. Uostalom, mi ćemo svoje postupke izvoditi iz referenduma koji smo zakazali za 25. oktobar“, kaže predsjednik NSRS Nenad Stevandić.

Vladin gambit

Osim raspisivanja referenduma, među zaključcima Narodne skupštine nalazi se i onaj o odbacivanju odluke CIK-a o oduzimanju mandata Dodiku. Ustavnost tog zaključka zatražio je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji od Ustavnog suda BiH traži da na osnovu ranijih odluka utvrdi da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost nad državnim pitanjima, te da zaključci krše Ustav Bosne i Hercegovine.

„Nepoštivanje pravosnažnih presuda i odluka nadležnih organa vlasti predstavlja flagrantno kršenje Ustava BiH i Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, kao i Krivičnog zakona BiH“, navodi se u zahtjevu.

A dok se traži ocjena ustavnosti zaključaka, na Ustavnom sudu bi se mogla naći i cijela vlada RS. Mandatar Savo Minić, kojeg je imenovao Milorad Dodik, završio je konsultacije za svim partnerima, a sjednica na kojoj će se birati nova vlada, zakazana je za utorak (2.9.). Novog mandatara ni najmanje ne brinu komentari da se radi o nelegalnoj vladi, jer mandat nije dobila od legalnog predsjednika.

„Svako radi svoj posao. Oni koji žele da nam uzmu nadležnosti, predvođeni nelegalnim visokim predstavnikom, rade svoj posao. Mi radimo svoj. I sigurno da će toga biti“, kaže Minić, koji će u utorak zajedno sa ministrima položiti zakletvu u NSRS. Nakon toga očekuju se apelacije prema Ustavnom sudu, što bi moglo blokirati rad entitetskih institucija čak do redovnih izbora naredne godine.