Ispaljena raketa je pogodila kuću u općini Mishmeret nekoliko kilometara sjeverno od Tel Aviva. Sedam osoba je povrijeđeno, a kuća je uništena. Izraelski premijer koji se trenutno nalazi u Washingtonu je najavio "snažan" odgovor.

Na pitanje ko stoji iza napada izraelska vlada je za sebe očito već pronašla odgovor. Kasno poslije podne u ponedjeljak uslijedili su zračni napadi na Pojas Gaze pri čemu je uništena jedna višespratnica koja je, prema navodima izraelske vojske, tajno uporište Hamasa.

Radikalna palestinska organizacija, koja je na vlasti u Pojasu Gaze, je prethodno odbacila svaku odgovornost. Ispaljivanje rakete bi moglo biti greška ili potez nekog pojedinca, izjavio je glasnogovornik Hamasa izraleskom listu Haaretz. Istodobno je on izrazio nadu da će odgovor Izraela biti umjeren. On je rekao da bi se u tom slučaju i grupe u Gazi ponašale suzdržano jer se u svakom slučaju želi spriječiti eskalacija sukoba.

Da li će sve ostati na zračnom napadu i kako će Hamas na to reagirati za sada je otvoreno pitanje. "Opremljeni smo za različite scenarije", izjavio je glasnogovornik izraelske vojske Ronen Manelis. To potvrđuje i činjenica da su rezervisti informirani o mogućoj mobilizaciji što je postupak koji je do sada redovno najavljivao kopnenu ofanzivu izraelske vojske.

Bespomoćnost u Izraelu

Posljednji raketni napad iz Pojasa Gaze za izraelskog premijera Netanjahua dolazi u nezgodnom trenutku. Kratko uoči izbora on mora pokazati da Izraelu može garantirati sigurnost. No i za Hamas napad dolazi u nezgodnom trenutku.

Situacija za izraelskog premijera Netanjahua nekoliko sedmice uoči parlamentarnih izbora u zemlji ovim napadom neće biti olakšana, kaže Peter Lintl, ekspert za Izrael u berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku. Kako desničarski političari poput Naftalija Bennetta kritiziraju Netanjahua da ne čini dovoljno, tako i predstavnici ljevičara prebacuju Netanjahuu da nije uspio riješiti problem Gaze. "Međutim u ovom trenutku nema izgleda da bi bilo ko drugi ovdje mogao dobiti veću vjerodostojnost od Netanjahua", kaže Lintl.

Jer i Netanjahuov najvažniji protukandidat, bivši izraelski šef Generalštaba Benny Gantz, teško da može profitirati od sadašnje krize, kaže Gantz. "Njega su već kritizirali da ne predlaže alternativnu strategiju. Jer s obzirom na Gazu on se izjašnjava sasvim slično kao i Netanjahu", kaže Lintl. Ono što je također upitno, kako kaže Lintl, je da li bi vojni sukob sa Hamasom zemlju mogao ujediniti na unutarpolitičkom planu.

Izraelci nezadovoljni radom vlade

U političkom smislu bi posljednji raketni napad mogao dovesti Benjamina Netanjahua u situaciju iz koje teško da može profitirati. Upravo objavljeno ispitivanje javnog mnijenja izraelskog Instituta za demokratiju pokazuje da 76 posto Izralaca nije zadovoljno ostvarenjima vlade kada je riječ o odnosu prema Pojasu Gaze što je dramatičan porast broja nezadovoljnih u poređenju sa junom 2018. godine. Tada je samo 56 posto ispitanika navelo da je nezadovoljno radom vlade. Nezadovoljstvo je prisutno na svim stranama: Među onima koji sebe definiraju kao desnicu 73 posto građana je kritično prema kursu vlade, a među ljevičarima čak 77 posto.

Netanjahu ne profitira ni od činjenice da je nakon ostavke ministra odbrane Avigdora Liebermana u jesen prošle godine preuzeo i njegovu dužnost. 58 posto ispitanih Izraelaca su mišljenja da je Netanjahu dvostrukom funkcijom koju obavlja – i premijer i ministar odbrane – preopterećen.

Žestoke reakcije

Za to vrijeme je Benny Gantz optužio Hamas za ispaljivanje rakete i zatražio odlučnu reakciju. "Onaj ko ne reagira na napade, ko plaća reket Hamasu, ko ne uzima dovoljno ozbiljno napade na stanovnike južnog dijela zemlje i napade na Tel Aviv shvata olako, taj sada ima rakete u centru zemlje", naveo je Gantz u pisanoj izjavi.

Još odlučnije se izrazila ministrica kulture Miri Regev. "Moramo se vratiti politici ciljanog ubijanja", izjavila je ona. "Samo kada vođe Hamasa i Islamskog džihada osjete da su gonjeni i da su na meti oni će nas početi gledati drugim očima", rekla je Regev.

Nezgodno vrijeme za Hamas

Šutnja u Pojasu Gaze međutim upućuje na to da raketni napad i za Hamas dolazi u trenutno izrazito nezgodnom trenutku. Doduše stanovnici Pojasa Gaze se redovno okupljaju na žičanoj granici sa Izraelom kako bi demonstrirali protiv okupacije, ali istodobno i pristalice novog saveza "Želimo živjeti" izlaze na ulice protestirajući protiv Hamasa. Oni prije svega kritiziraju stalno pogoršanje osnovnih uvjeta za život. Hamas je do sada na ove proteste reagirao nasiljem.

Ispaljivanje rakete pokazuje koliko je Hamas unutar Pojasa Gaze pod pritiskom, kaže Peter Lintl. Pritisak, kako on kaže, dolazi iz sasvim različitih pravaca. S jedne strane dolazi od grupa kao što je Islamski džihad, s druge strane dovodi do napetosti sa Palestinskim autonomnim vlastima na Zapadnoj obali koje redovno zadržavaju novac namijenjen Hamasu, objašnjava Lintl. "Sve to vodi sve više autoritarnom vođenju Hamasa koji je u konačnici pokrenuo i posljednje proteste u Pojasu Gaze. To da Hamas teško da više može suzbiti te proteste je jasan znak da je politički oslabljen", smatra Lintl.

On smatra da Hamas teško da želi sebi priuštiti jedan novi rat sa Izraelom koji bi stanovništvo gurnuo u još veću bijedu. No pitanje je da li se još politički može oduprijeti vojnom pohodu. Jer ne samo Hamas, i izraelska vlada je pod pritiskom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android