Autoputevi prema Bejrutu bili su zakrčeni i prije nego što je počelo raketiranje. Stanovnici pograničnog područja u južnom Libanu već su počeli bježati kada je u utorak navečer počelo međusobno granatiranje i nastavilo se u srijedu, između islamističke milicije Hezbolaha u Libanonu i izraelskih oružanih snaga.

"Hiljade ljudi s juga napustilo je to područje iz straha", rekla je za DW Lynn Zovighian, direktorica The Zovighian Partnership, privatne platforme za društvena ulaganja u Bejrutu.

„Na putu za Bejrut bili smo iznenađeni brojem automobila koji voze u tom pravcu", izvještava Mariam Hoteit. Domaćica i majka petero djece dolazi iz grada Chaqra, sedam kilometara od granice s Izraelom. „Prizori kolona automobila ispred benzinskih pumpi podsjetili su me na scene tokom benzinske krize prošle godine", kaže ona za DW.

Ljudi se plaše da bi se oružani sukob između Izraela i terorističke skupine Hamas u Pojasu Gaze na jugu Izraela mogao preliti na njihovu zemlju.

Libanon: država u krizi s rastućim siromaštvom

Libanon se već nalazi u čitavom nizu kriza, kako političkih tako i privrednih. One su dovele do ekonomskog kolapsa, inflacije do 250 posto i još uvijek privremene vlade bez predsjednika. Prema navodima Human Rights Watcha, gotovo 80 posto libanonskog stanovništva sada živi ispod granice siromaštva. 

Hezbolah, koji u južnom Libanonu djeluje kao "država u državi" uz potporu Irana, od početka se solidarizirao s Hamasovim terorističkim napadima. Militantnu islamističku šijitsku miliciju Hezbollah SAD, Njemačka i nekoliko sunitskih država u regiji klasificiraju kao terorističku organizaciju, dok EU takvim opisuje samo vojni dio skupine, ali isključuje politički dio. Ova politička ruka duboko je isprepletena s libanonskom politikom i javnim životom: Hezbolah ima oko deset posto mjesta u parlamentu, podržavaju ga druge libanonske stranke, financira bolnice i vodi vlastite banke. U južnom Libanonu slovi kao jasno dominirajuća sila.

Nakon razorne eksplozije u luci u Bejrutu 2020., u kojoj je poginulo 216 ljudi, njegova popularnost je opala. Mnogi naime smatraju političare Hezbolaha odgovornima za katastrofu. Oni uz to blokiraju i istragu o tome. Ipak politički, a posebno vojno, u Libanonu još uvijek nema načina da se on zaobiđe.

Rakete u izraelsko-libanonskoj graničnoj regiji

Hezbolah ovih dana prije svega gleda prema Izraelu i Pojasu Gaze. On pomno prati razvoj događaja nakon što je Hamas u subotu izveo veliki teroristički napad na Izrael, što je izazvalo trenutnu vojnu eskalaciju između Izraela i militantne islamističke skupine u palestinskom Pojasu Gaze. Poput Hezbolaha, Hamas podržava Iran; EU, SAD, Njemačkai druge zemlje klasificiraju obje grupe kao terorističke organizacije.

Hezbolah je u nedjelju izveo mali napad na područje spornih farmi Shebaa, koje kontrolira Izrael. U utorak su ove paravojne snage ispalile još oko 15 raketa, ali niko nije povrijeđen. U srijedu je došlo do daljnjih izoliranih sukoba u kojima su povrijeđeni izraelski vojnici, prema izvještajima agencija. 

"Crvena linija bi mogla biti pređena za Hezbolah, ako razina (izraelskog – op. aut.) nasilja u Pojasu Gaze postane preintenzivna - kakva god definicija 'intenzivnog' bila", kaže Kelly Petillo, istraživačica za Libanon pri Europskom vijeću za vanjske odnose. "Ali zasad mi se čini da Hezbolah nije spreman da se umiješa i još ne vidi kršenje nijedne crvene linije", kaže Kelly Petillo za DW. Wimmen također vjeruje: "Obje strane su do sada temeljile svoje akcije odmazde na opsegu međusobnih napada druge." Do sada je time, kako kaže, izbjegnuta eskalacija. 

Eskalacija se ne može isključiti

Upravo Izrael trenutnio vjerojatno nije zainteresiran za otvaranje drugog fronta - pogotovo zato što bi eskalacija s Hezbolahom također mogla više uključiti njegove saveznike Iran, Rusiju i Siriju. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi stvari vrlo brzo mogle izmaći kontroli. A onda bi sve, kako kažu, brzo moglo prerasti u širi sukob, izazivajući regionalni požar.

Wimmen ističe različite dimenzije: Hamas je, kaže, prošlog vikenda ispalio oko 5.000 raketa na Izrael. Hezbolah je, međutim, "već prije pet godina imao arsenal od najmanje 150.000 raketa". "Ko zna koliko ih danas imaju?", kaže Wimmer.

"Kratkoročno gledano, ne mislim da će Izrael pokrenuti neprijateljstva protiv Hezbolaha", rekao je za DW Nathan Brown, politolog sa Sveučilišta George Washington u Sjedinjenim Državama. Ipak, ako bi Hezbolah napao u većim razmjerima, s izraelske strane se, prema riječima Browna, mogu očekivati ​​još snažniji udari odmazde. To bi onda moglo dovesti do eskalacije, rekao je Brown. Isto vrijedi ako Izrael sve više bude gledao na Hezbolah, Hamas i Iran kao "koherentnu stratešku prijetnju".

Ova trio na sebe djelomice već sada gleda kao na saveznike, kada je riječ o zajedničkom „neprijatelju" Izraelu, smatra Mohanad Hage Ali iz bejrutskog istraživačkog instituta Malcolm H.Kerr Carnegie Middle East Center. Uz potporu Irana, Hezbolah, Hamas, Palestinski islamski džihad i druge palestinske skupine razvile su prije nekoliko godina "doktrinu ujedinjenih frontova", kaže ovaj stručnjak. Ideja je, kako kaže, stvoriti zajedničku "doktrinu odvraćanja" protiv Izraela. "Pri tome oni polaze od toga da, ako je postojanje odnosno opstanak jedne strane ugrožen,  druge će joj priteći u pomoć", kaže Mohanad Hage Ali.

Suradnik: Mohamed Chreyteh (Beirut)

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu