Krajem novembra prošle godine Izrael i radikalna šijitska milicija Hezbollah postigli su dogovor o 60-dnevnom primirju nakon 13 mjeseci povremenih žestokih borbi. Ono formalno ističe 26. januara.

Sukob između Izraela i Hezbollaha izbio je nakon što je Hezbollah počeo gotovo svakodnevno napadati Izraelneposredno nakon terorističkog napada radikalno-islamističkog Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023.

Primirje dogovoreno u studenome predviđa da se Izrael do noći 26./27. januara potpuno povuče iz južnog Libana. S druge strane, Hezbollah se mora povući s teritorija južno od rijeke Litani, koja teče oko 30 kilometara paralelno s izraelskom granicom.

Do sada obje strane djelimično krše sporazum. Izrael je koristio nasilje u potrazi za skrivenim skladištima oružja radikalne šijitske milicije u naseljima južnog Libanona. Istovremeno, prema medijskim izvještajima, neke jedinice Hezbollaha još su prisutne na terenu.

Ipak, i Izrael i Hezbollah, ali i libanska država koja se nalazi u trajnoj krizi, načelno su zainteresirane za održavanje primirja, smatra Merin Abbass, voditelj libanskog projekta Zaklade Friedrich Ebert u Beirutu.

Hezbollah ozbiljno oslabljen

Jasno je i da mnogi građani na obje strane žele nastavak dosad uglavnom stabilnog primirja. „Hezbollah trenutno nije u stanju ponovno započeti borbu s Izraelom", kaže Abbass za DW. „U posljednjih nekoliko mjeseci izgubili su oko 2500 boraca", a ubijen je i vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah.

Osim toga je Izrael „vrlo precizno napadao arsenale oružja te organizacije", kaže Abbass.

Uz to je pad Assadova režima u Siriji Hezbollahu oduzeo važan izvor opskrbe oružjem, streljivom i novcem te ozbiljno ograničio kretanje boraca između Irana i Sirije preko Iraka. „To značajno slabi organizaciju", zaključuje libanski stručnjak.

Ključna uloga libanonske države

Ključnu ulogu u provedbi primirja ima libanska država. Njena je zadaća, između ostalog, da do isteka sporazuma libanska vojska preuzme položaje koje je Hezbollah napustio i spriječi stvaranje vakuuma moći u južnom Libanu.

Zbog toga je Liban brzo proveo još jedan element sporazuma - izbor novog predsjednika. Imenovan je i novi premijer. Novi predsjednik Joseph Aoun i premijer Nawaf Salam sada moraju brzo djelovati, budući da Liban još uvijek nema kabinet, koji je odobrio parlament.

Kako navodi francusko-libanski list „L'Orient-Le Jour", pritisak za hitno formiranje nove vlade sada je ogroman. Malo je vjerojatno da će takva vlada biti formirana i odobrena do isteka roka iz primirja, ali čak i politički dogovor o kabinetu bio bi značajan korak. Formiranje vlade formalno je predviđeno za pravilnu provedbu sporazuma.

Izraelski sigurnosni interesi

Izrael bi, prema sporazumu, trebao povući svoje trupe iz južnog Libana u roku od nekoliko dana. Hoće li se to dogoditi, ostaje neizvjesno. Prema katarskom listu „The New Arab", izraelska se vojska povukla samo iz dva naselja, dok je u 60 drugih i dalje prisutna. Libanske vlasti zabilježile su oko 470 kršenja sporazuma od strane Izraela, s 32 poginulih i 39 ozlijeđenih osoba.

Izrael je, prema regionalnim medijima, izjavio da će morati ostati u južnom Libanu još 30 dana. Prema „The Jerusalem Postu", razlog je sporo napredovanje libanske vojske, koja treba preuzeti položaje Hezbollaha. Dok ona nije prisutna, Izrael tvrdi da mora spriječiti da oružje padne u krive ruke.

Obnova bez Hezbollaha?

Za Liban je ključna brza obnova zemlje, osobito njenog juga, kaže stručnjak Merin Abbass. „Važno je da se Šijiti protjerani s juga, vrate svojim domovima i da libanska država vodi obnovu, a ne Hezbollah. Dosad je Hezbollah imao paralelnu socijalnu infrastrukturu, poput primjerice vlastitih bolnica. Taj sistem mora biti okončan. Ljudi moraju osjećati da se država brine za njih", smatra Abbass.

No, libanskoj državi nedostaju sredstva za obnovu. Stoga je ključno sudjelovanje međunarodne zajednice, osobito SAD-a i Saudijske Arabije, u tom procesu.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu