Iza izraelske vojske su dani puni događaja. Prvo, izraelska bespilotna letjelica srušila se u južnom predgrađu libanske prijestonice Bejruta. Potom je izraelska vojska pucala na cilj u blizini sela Akraba kod Damaska. Prema informacijama iz vojske, cilj je bio da se spriječi napad iranskih „bespilotnih letjelica ubica" na izraelsku teritoriju.

U noći između nedjelje i ponedjeljka, Izrael je u Pojasu Gaze bombardovao položaj radikalno-islamskog Hamasa. Prema izraelskoj vojsci, napad je bio reakcija na prethodnu raketnu vatru sa palestinskog područja. Najzad, libanski mediji su objavili da su izraelski vazdušni napadi pogodili proiransku palestinsku grupu.

U TV obraćanju u nedjelju, vođa Hezbolaha Hasan Nasralah zaprijtio je Izraelu odmazdom zbog udara bespilotnih letjelica. Dron je eksplodirao u vazduhu i teško oštetio medijski centar Hezbolaha.

Rat u Siriji i posljedice

Nedavni sukobi su posljedica raspada sirijske države, kaže politolog Johanes Beke sa Fakulteta za jevrejske studije u Hajdelbergu. Dugo vremena je Sirija bila najopasniji vojni protivnik Izraela. „Ali s raspadom sirijske državnosti sada doživljavamo svojevrsnu libanizaciju Sirije: sve već́i uticaj Irana i s tim povezano širenje iranske intervencije i širenje šiitskih milicija."

Posljednjih godina Hezbolah je bio snažno uključen u sirijski građanski rat na strani Asadovog režima. To se desilo u kontekstu nekoliko ratova u koje je umiješan Iran, na primjer u Jemenu. Izrael nije direktno umiješan u taj rat, umjesto njega tamo su se borile arapske države, zalivske monarhije bliske Izraelu.

Neposrednih sukoba između Izraela i Irana bilo je na teritoriji Sirije. Već́ u četvrtak je Iran pokušao da izvrši napad, rekao je portparol izraelske vojske: „Pogodili smo nekoliko terorističkih ćelija Al Kudsa i šiitskih milicija." Trenutno je izraelska vojska u stanju pojačane pripravnosti. „Preduzećemo mere protiv svakog ko želi da napadne izraelske ciljeve", rekao je vojni portparol.

To je vjerovatno bila reakcija na izjave iz Teherana. Portparol iranske vlade Ali Rabiei prethodno je upozorio da napadi cionističkog režima na libansku teritoriju neće ostati bez reakcije. Strpljenje država u regionu je ograničeno, tako da će Iran podržati svaki odgovor Hezbolaha.

Pored toga, Kasem Soleimani, šef iranskih brigada al-Kuds, prijetio je Izraelu preko Tvitera indirektno, ali žestoko: „Ove sulude operacije su apsolutno posljednje bitke cionističkog režima".

Iran i Hamas

U sukobu između Izraela i Irana radi se o moći i uticaju, kaže libanski novinar i politički analitičar Ijad Abu Šakra: „Iran pokušava da pomjeri granice svog regionalnog uticaja, što je primoralo Izrael da zaustavi ove napade. Iran cilja na hegemonističku ulogu koja prevazilazi dozvoljeno (sa stanovišta Izraela)".

Čini se da se Hamas koji upravlja Pojasom Gaze takođe osjeća ohrabrenim da provocira Izrael. Već mjesecima dolazi do sukoba na granici sa Izraelom. Od početka ovog mjeseca, radikalni Palestinci više puta su ispalili projektile na izraelsku teritoriju. Djelimično naoružane grupe pokušale su da probiju graničnu ogradu Pojasa Gaze. Izrael je odgovorio vazdušnim udarima na taj obalski pojas. Kao odgovor na nedavne napade, premijer Netanjahu, koji je istovremeno i ministar odbrane, naredio je da se prepolovi isporuka nafte pojasu Gaze.

Rješiv sukob?

Johanes Beke kaže da su manje vojne operacije poput one u pojasu Gaze usmjerene prije svega da izazovu medijski eho. „Bilo da se radi o namjernom izazivanju požara na poljima u blizini pojasa Gaze od strane Hamasa ili pokušaju obaranja bespilotne letjelice na Golanskoj visoravni: takve provokacije ne predstavljaju opasnost za Izrael."

Ipak, i izraelske snage i Hezbolah pripremaju se za intenzivnu eskalaciju u okviru koje bi Izrael mogao da vojno napreduje u Libanu, dok bi Hezbolah obarao iranske rakete srednjeg dometa. Takav sukob bio bi treći libanski rat. „Mislim da još nismo dotle stigli", kaže Beke

Dakle, trenutni razvoj situacije je otvoren. Između Izraela, Libana i Irana makar nema teritorijalnih sukoba, kaže Beke. Teritorijalni sukobi između Izraela i Sirije na Golanskoj visosravni su u osnovi rješivi. Teško je, međutim, odgovoriti na pitanje koliko je Izrael spreman da izađe u susret Iranu. „Dugoročno - ali zaista dugoročno - zaista nema razloga zašto Izrael i Iran jednog dana ne bi takođe mogli da sede za pregovaračkim stolom."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android