Nakon svrgavanja režima Bašara al-Asada u Damasku, izraelsko vojno napredovanje u Siriji izazvalo je uzbunu. Prvobitno je premijer Benjamin Netanjahu izjavio da je napredak bio privremena mjera kako bi se osigurala sigurnost Izraela na granici sa Sirijom, gdje paravojne formacije, nepovezane s novom vladom koju predvodi Hajat Tahrir al-Šam (HTŠ), nastavljaju borbu za vlast. 

Međutim, prošle sedmice, tokom posjete najvišoj tački zauzetog područja, planini Hermon, s koje se pruža pogled na Damask, Bejrut i Jerusalem, Netanjahu je rekao da će Izrael „ostati... dok se ne pronađe drugi aranžman koji će jamčiti sigurnost Izraela". 

Nova sirijska vlada ne bi trebala biti formirana prije marta 2025. godine. Zabrinutost zbog izraelskog zauzimanja sirijske teritorije dodatno je porasla prošle sedmice, nakon što je Netanjahu najavio da će Izrael ulagati u infrastrukturu na Golanskoj visoravni, koja se nalazi na jugozapadu Sirije. 

Cilj Izraela je da udvostruči trenutnu populaciju od oko 50.000 ljudi koji žive na planinskoj Golanskoj visoravni, koju je Izrael okupirao nakon Šestodnevnog rata 1967. godine. 

Otprilike polovina stanovnika Golanske visoravni čine izraelski Jevreji, dok drugu polovinu čine Druzi koji se smatraju Sirijcima, iako formalno imaju prebivalište u Izraelu. 

Izrael je 1981. godine anektirao Golansku visoravan. Raniji i budući predsjednik SAD-a, Donald Tramp, priznao je 2019. godine Golansku visoravan kao dio izraelske teritorije. Međutim, Ujedinjene nacije, Evropska unija i većina drugih zemalja i dalje ovu oblast smatraju sirijskom teritorijom pod izraelskom okupacijom. 

Nedavno okupirano područje je sirijska strana ranije demilitarizirane tampon zone pod kontrolom Ujedinjenih nacija. Ovo područje površine oko 400 kvadratnih kilometara nalazi se između anektirane Golanske visoravni i Sirije. 

Zona je uspostavljena kao dio primirja tokom arapsko-izraelskog rata 1973. godine i od tada je pod kontrolom oko 1.100 vojnika Ujedinjenih nacija.

U međuvremenu, lider HTŠ-a Ahmed al-Šara osudio je izraelske vojne operacije. Također je naglasio da Sirija ne traži vojni sukob s Izraelom. Umjesto toga, nova sirijska vlast podnijela je žalbu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. 

Zašto je Izrael zauzeo dodatnu teritoriju?

Analitičari se sada pitaju da li je cilj Izraela proširenje teritorije, uspostavljanje tampon zone pod svojom kontrolom duž granice sa Sirijom, sličnoj onoj na granici s Libanom i planiranoj tampon zoni na granici s Gazom, ili je ovaj potez zaista privremen? 

Izrael je ranije optuživao Asadov režim za ulogu u transportu iranske vojne opreme libanskoj paravojsci Hezbolah. Posmatrači navode da su ti transporti sada zaustavljeni.

Iran i Hezbolah borili su se za Asadov režim i protiv pripadnika HTŠ-a, pa se čini malo vjerovatnim da će nova vlast u Damasku biti prijateljski nastrojena prema Teheranu.

„Za Izrael, kao najmoćniju vojsku u regionu, bilo je lako da započne zauzimanje zemlje s obzirom na prevrat i tranzicionu situaciju u Siriji, kao i fokus novog lidera na osnovna pitanja unutar zemlje," rekao je Džamal Sagir, profesor na Institutu za proučavanje međunarodnog razvoja na kanadskom Univerzitetu Mekgil. „Međutim, biće izazov preokrenuti situaciju u kratkom roku," dodao je on. 

Po njegovom mišljenju, novoj sirijskoj administraciji bit će potrebno vrijeme da uspostavi vlast, obnovi vladu i definiše prioritete. „Ali do tada će suverenitet njihove zemlje već biti na kocki," predviđa on. 

Josi Mekelberg iz londonskog trusta mozgova Četam haus smatra da je „privremenost" ključna riječ u ovoj situaciji. „Privremenost koja se pretvara u trajno stanje postaje okupacija, a okupacija obično vodi otporu, a ne dobrosusjedskim odnosima," rekao je on za DW. 

Međutim, po njegovom mišljenju, zabrinutost Izraela za sigurnost treba shvatiti ozbiljno. „Izrael ima obavezu da osigura svoje granice, ali ne trajnom okupacijom ili vojnom agresijom," rekao je Mekelberg. 

Ako bi, umjesto toga, snage Ujedinjenih nacija bile zadužene za osiguranje graničnog područja, situacija bi se mogla stabilizovati, zaključuje Mekelberg. 

Golanska visoravan kao adut za pregovore?

Arapske zemlje osudile su izraelsko zauzimanje teritorije u Siriji. U zvaničnom saopštenju koje je prošle sedmice objavila Saudijska novinska agencija, Rijad je naglasio važnost poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Sirije, ističući da je Golanska visoravan okupirana sirijska zemlja.

„Arapske države ne smatraju izraelsko širenje i stvaranje tampon zone na teritoriji Sirije opravdanim ni na koji način," izjavila je za DW Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Četam hausu. 

Prema njenom mišljenju, Izrael ne smatra da ovakva politika umanjuje njegove šanse za širu integraciju na Bliskom istoku. 

Izrael je već normalizovao odnose s nekoliko arapskih zemalja, poput Sudana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Maroka, tokom prvog mandata Donalda Trampa. Njegov drugi mandat na čelu SAD-a počinje u januaru. 

Međutim, pregovori između Izraela i Saudijske Arabije, najutjecajnije arapske zemlje i čuvara svetih džamija Meke i Medine, prekinuti su nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra prošle godine i rata u Gazi koji je uslijedio. 

Ipak, Sami Hamdi, generalni direktor londonske kompanije za analizu rizika i obavještajne poslove *International Interest*, ne vjeruje da bi izraelsko zauzimanje sirijske teritorije, bilo privremeno ili ne, moglo ugroziti mogućnost normalizacije odnosa sa Saudijskom Arabijom. 

Prema njegovim riječima, suverenitet Sirije na Golanskoj visoravni neće biti ključna tema. „Zahtjevi Saudijske Arabije ostaju isti: Rijad želi sigurnosni sporazum sa Sjedinjenim Državama nalik NATO-u, koji bi garantovao zaštitu od Irana. Također želi veću podršku za ekonomske reforme predviđene Vizijom 2030. i pristup nuklearnoj tehnologiji," izjavio je Hamdi za DW. 

Dodao je i da „čak ni pitanje nezavisne države Palestine nije ključni faktor u procesu normalizacije odnosa između Saudijske Arabije i Izraela."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu