Dugo najavljivani izraelski napad na Iran dogodio se u noći sa petka na subotu. Izraelska vojska je saopštila da su izvedeni „precizni napadi“ na vojne ciljeve u Iranu.

"Kao odgovor na višemjesečne kontinuirane napade režima u Iranu na Izrael, upravo sada Izraelske odbrambene snage izvode precizne napade na vojne ciljeve u Iranu. Režim u Iranu i njegovi zastupnici u regionu nemilosrdno napadaju Izrael od 7. oktobra - na sedam frontova - uključujući direktne napade sa iranskog tla", rekao glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari.

Kao i svaka druga suverena država u svijetu, kako tvrdi Hagari, Izrael ima pravo i dužnost da odgovori.

"Naše odbrambene i ofanzivne sposobnosti su u potpunosti mobilizirane. Učinit ćemo sve što je potrebno da odbranimo Državu Izrael i narod Izraela", zaključio je Hagari.

Glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari upozorio je na dalju eskalaciju nakon završetka napada na Iran. „Ako režim u Iranu napravi grešku i pokrene novu eskalaciju, mi smo obavezni da odgovorimo. Naša poruka je jasna: svi koji prijete državi Izrael i pokušavaju uvući region u širu eskalaciju platit će visoku cijenu.“ 

SAD su pozvale Iran da „prekine napade na Izrael kako bi se ovaj ciklus sukoba okončao bez daljnje eskalacije“, izjavio je glasnogovornik Nacionalnog vijeća sigurnosti u Washingtonu. Jedan odbrambeni zvaničnik naveo je da su SAD unaprijed bile obaviještene o napadima, ali da nisu bile uključene. Američka vlada ranije je izrazila protivljenje mogućim napadima na nuklearna i naftna postrojenja u Iranu.

Francuska, Velika Britanija i Rusija pozvale su obje strane na uzdržanost. Također, njemačka vlada je apelovala na smirenje. Kancelar Olaf Scholz je izjavio: „Moja poruka Iranu je jasna: ne smije se nastaviti s masivnim reakcijama koje vode eskalaciji. Tome mora doći kraj.“ Međutim, preduslov za sveobuhvatan mir na Bliskom istoku nije samo deeskalacija između Irana i Izraela. „Važno je: potreban je prekid vatre u Gazi i oslobađanje talaca,“ naglasio je Scholz.

Oštriji tonovi dolaze iz arapskih zemalja. Saudijska Arabija osudila je izraelske napade i upozorila na „stalnu eskalaciju“ i širenje sukoba, „koji prijeti sigurnosti i stabilnosti zemalja i naroda“ u regionu. Irak je optužio Izrael za širenje sukoba „napadima koji prolaze nekažnjeno“.

Oman je napade nazvao „očiglednim kršenjem“ iranskog suvereniteta. Stalni izraelski napadi, kako su naveli, prijete daljnjoj destabilizaciji regiona. Slično se izjasnio i Katar. Sirija, kao saveznik Irana, osudila je izraelske napade i podržala Teheran i njegovo pravo na „samoodbranu“, kako je saopštilo Ministarstvo vanjskih poslova.

Ograničeni napadi

Iranski državni mediji također su izvijestili o nekoliko eksplozija u glavnom gradu Teheranu. Nuklearna i naftna postrojenja nisu bila gađana. Napad je bio usmjeren isključivo na vojne ciljeve. „Napadamo stvari koje su nas mogle ugroziti u prošlosti ili bi to mogle učiniti u budućnosti“, dodao je predstavnik izraelskih oružanih snaga.

Iranski državni mediji potvrdili su ovu izjavu. Prema državnoj iranskoj novinskoj agenciji, pogođene su vojne baze na zapadu i jugozapadu Teherana. Kasnije je objavljeno da su napadnuta tri mjesta izvan Teherana.

„New York Times“ je, pozivajući se na novinare s lica mjesta, izvijestio da su objekti na zapadu i istoku grada pogođeni – blizu sjedišta obavještajnih službi i Revolucionarne garde. Također, eksplozije su se čule kod gradova Isfahan i Mašhad, kao i u provinciji Kurdistan.

U Isfahanu se nalazi centar iranskih nuklearnih aktivnosti. Izraelski televizijski kanali prikazali su snimke iz Teherana. I oni su ukazali na ograničene udare. Čini se da je snabdijevanje grada strujom ostalo nepromijenjeno. Iran je pokušao prikazati situaciju normalnom: državni aerodromi su i dalje otvoreni, a dio eksplozija rezultat je aktivnosti protivzračne odbrane, izvijestili su državni mediji. Tek ujutro zračni prostor zemlje je zatvoren.

Dugo očekivana reakcija

Iran je početkom oktobra ispalio oko 200 raketa na Izrael. Izrael je potom najavio odmazdu. Nije bilo jasno u kojem će se obimu odgovor dogoditi – da li će obuhvatiti energetska postrojenja ili nuklearne objekte. Iran je ranije nagovijestio da neće uzvratiti ako napad bude ograničen, ali da će snažno reagovati na veće udare.

Stručnjaci vjeruju da Iran ne želi veliki rat s Izraelom. Izrael je unaprijed obavijestio Bijelu kuću o planu napada. Prema riječima američkog zvaničnika za CNN, Sjedinjene Države nisu bile vojno uključene. SAD su apelirale na Izrael da ograniči napade kako bi se spriječila dalja eskalacija.

Odgovor iranske Revolucionarne garde stigao je anonimno. „Nema sumnje da će Izrael za svaku akciju dobiti odgovarajući odgovor“, citirala je novinska agencija Tasnim neimenovani izvor.

Premijer Benjamin Netanjahu pratio je događaje s vojnim rukovodstvom iz bunkera u Tel Avivu. Prema izvještajima izraelske televizije, odmazda Izraela na Iran završena je nakon tri talasa napada.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu