1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Izrael najavio povećanje dostave pomoći za Gazu

5. april 2024

Izrael je najavio "privremeno" dopuštanje dodatne humanitarne pomoći u Pojas Gaze. Za to će biti otvorene luke Ašdod i granični prelaz Erez. Međutim, kritike na račun premijera Netanjahua postaju sve oštrije.

Katastrofalna humanitarna situacija u Gazi
Katastrofalna humanitarna situacija u GaziFoto: Mohammed Salem/REUTERS

Izrael je najavio "privremeno" dopuštanje dodatne humanitarne pomoći u Pojas Gaze. Za to će biti otvorene luke Ašdod i granični prelaz Erez. Međutim, kritike na račun premijera Netanjahua postaju sve oštrije.

Izrael će "odmah poduzeti mjere za povećanje humanitarne pomoći" civilnom stanovništvu u Pojasu Gaze, kako je navedeno u saopštenju iz kabineta premijera Benjamina Netanjahua. To je neophodno kako bi se "izbjegla humanitarna kriza" i „osigurao nastavak borbi".

Prema tome, privremeno će biti otvorene luke Ašdod i granični prelaz Erez, čime će se omogućiti lakša dostava pomoći u sjeverni dio Pojasa Gaze, koji je posebno pogođen nedostatkom hrane. Takođe će se povećati i humanitarna pomoć koja dolazi iz Jordana preko graničnog prelaza Kerem Šalom.

Benjamin Netanjahu i Joe BidenFoto: Michael Gottschalk/picture alliance/photothek

SAD: Otvaranje mora biti "brzo i potpuno"

Najava ovog poteza uslijedila je ubrzo nakon telefonskog razgovora predsjednika SAD-a Joea Bidena i Netanjahua. Prema informacijama iz Bijele kuće, Biden je u tom razgovoru zatražio od izraelskog premijera da poduzme "specifične, konkretne i mjerljive korake" kako bi smanjio patnju kojoj su izloženi ljudi u Pojasu Gaze i povećao zaštitu humanitarnih radnika. Buduća politika SAD-a u vezi s Gazom zavisiće od toga kako Izrael provodi te mjere, upozorio je Biden.

Nakon najave Izraela, SAD su zatražile da se brzo otvore navedene rute. Najavljene mjere sada moraju biti "brzo i u potpunosti provedene", rekla je Adrienne Watson, glasnogovornica Nacionalnog sigurnosnog vijeća SAD-a.

Ogorčenost nakon napata na humanitarne radnike

Biden je u telefonskom razgovoru s Netanjahom, prema informacijama iz Bijele kuće, takođe istakao svoj zahtjev za trenutnom obustavom vatre, koja je neophodna za poboljšanje humanitarne situacije. Izrael bi "bez odlaganja" trebao da postigne sporazum kako bi osigurao povratak talaca koji su oteti od strane militantne palestinske organizacije Hamas.

Iz izvora u SAD-u rečeno je da je telefonski razgovor trajao manje od 30 minuta. To je bio prvi razgovor ova dva političara nakon smrti sedam radnika humanitarne organizacije World Central Kitchen (WCK) tokom izraelskog vazdušnog napada, zbog čega se američki predsjednik "ogorčen". U razgovoru s izraelskim premijerom, Biden je nazvao napade na humanitarne radnike i opštu humanitarnu situaciju u palestinskom području "neprihvatljivima", saopšteno je iz Bijele kuće.

Biden je pak do sada kontinuirano podržavao Izrael u ratu protiv radikalno-islamističkog Hamasa, između ostalog i isporukama naoružanja. Međutim, američki predsjednik je u posljednje vrijeme sve otvorenije kritikovao izraelsko vojno vodstvo, s obzirom na humanitarnu krizu u Pojasu Gaze. Prema navodima američke vlade, Biden i Netanjahu takođe su razgovarali o prijetnji koju Iran predstavlja za Izrael.

Antony Blinken, američki ministar vanjskih poslovaFoto: Johanna Geron/Pool Reuters/AP Photo/dpa

I Blinken kritikuje nedovoljne mjere

Antony Blinken, američki ministar vanjskih poslova, na marginama sastanka s kolegama iz NATO-a u Briselu, istakao je da su mjere koje je Izrael preduzeo za zaštitu civilnog stanovništva u Pojasu Gaze nedovoljne. "Uprkos važnim koracima koje je Izrael preoduzeo kako bi omogućio dostavljanje pomoći u Pojasu Gaze, rezultati na terenu su potpuno nedovoljni i neprihvatljivi.

Trenutno nema većeg prioriteta od zaštite civilnog stanovništva i proširenja dostave humanitarne pomoći, naglasio je Blinken. "Ako ne vidimo promjene koje moramo vidjeti, doći će do promjena u našoj političkoj poziciji."

„Užasavajući napad na World Central Kitchen ove sedmice nije bio prvi takav incident", rekao je Blinken. "On mora biti posljednji." U suprotnom će SAD ograničiti svoju podršku, rekao je on. Prema podacima američkog Ministarstva vanjskih poslova, od početka rata u oktobru 2023. godine,  u Pojasu Gaze je ubijeno 208 humanitarnih radnika.

Ipak, nejasno je kako bi mogla izgledati moguća promjena kursa američke vlade. "Neću unaprijed govoriti o odlukama koje nisu donesene, ali postoje stvari koje treba učiniti", izjavio je glasnogovornik Nacionalnog sigurnosnog vijeća, John Kirby. "Pričekajmo da vidimo šta izraelska strana radi, šta kaže, šta provodi i kuda ide, prije nego što budemo govorili o stvarnim političkim odlukama." Govoreći o mogućim koracima koje bi Izraelci sada mogli preduzeti, Kirby je rekao da se nada provođenju mjera "u narednim satima i danima".

Donald Trump Foto: Yuki Iwamura/AP Photo/picture alliance

Trump: "Izrael gubi PR-rat"

Bidenov prethodnik, Donald Trump pozvao je Izrael da što je moguće brže okonča borbene operacije u Pojasu Gaze. "Završite to i pustite da se vratimo miru i da prestane ubijanje ljudi", rekao je Trump radijskom voditelju Hughu Hewittu.

Prema njegovom mišljenju, javno mišljenje se sve više okreće protiv Izraela, i to zato što izraelska vojska objavljuje videozapise vazdušnih napada. „Oni ne bi trebali objavljivati takve snimke. Zato gube PR-rat." Ljudi koji gledaju te slike srušenih kuća, zamišljaju ljude u njima. "I to im se ne sviđa", rekao je Trump.

Najizgledniji republikanski predsjednički kandidat u prošlosti je optuživao aktuelnog predsjednika Bidena da nedovoljno podržava Izrael. „Oni moraju završiti ono što su započeli i moraju to brzo završiti", rekao je Trump.

Izrael: ekonomska kriza zbog rata u Gazi

03:32

This browser does not support the video element.

fš/tagesschau.de