Peter Lintl je stručnjak berlinske Fondacije nauka i politika koji dobro poznaje situaciju u Izraelu. Prvo pitanje se odnosi na neobičnu činjenicu da su se protestima pridružili dijelovi armije i tajnih službi.

DW: Kako je došlo do toga?

Peter Lintl: Izraelske oružane snage sebe posmatraju kao narodnu armiju. Ona je dugo bila „kotao za pretapanje“ koji spaja društvo sačinjeno od elemenata iz raznih dijelova svijeta. Armija je sve do sada bila apolitična. Rezervisti se pozivaju na neformalni društveni ugovor između armije, države i rezervista, prema kojem oni služe na dobrobit države, a vlada poštuje prava i demokratska pravila igre. U očima brojnih rezervista sada je to prvi put prekršeno, pa oni više ne dolaze na službu.

Koje su to jedinice, i koliko ih je u ukupnim vojnim snagama?

Kopnene snage nemaju neki značajan broj rezervista. Važni su oni koji su na ključnim pozicijama, posebno u avijaciji. Ona je suštinski upućena na rezerviste. Osim toga, piloti zakonski moraju da se jave na trening svake nedjelje. Ako se ne pojave gube status borbene gotovosti.

To znači da mnogi piloti već sada ne smiju da lete?

U ovakvom slučaju može da se uvede neki izuzetak. U prvo vrijeme to neće imati neko veliko dejstvo na svakodnevicu, sve dok Izrael nije u direktnoj vojnoj konfrontaciji. Srednjoročno i dugoročno gledano to bi moglo da ima dalekosežne posljedice, naročito ako se povuče osoblje i iz drugih ključnih oblasti kao što je bezbjednosni aparat i elektonska bezbjednost. To bi moglo da ima posljedice. Već je uočljiva posljedica – politizacija armije. To zanči da bi, recimo, desničarski dio rezervista mogao da otkaže poslušnost ako bi neka buduća vlada centra i ljevice sklopila mir sa Palestincima i napustila izgrađena naselja. Armija je sada politizovana i biće teško da se prevaziđe taj problem. 

Da li armija koja se miješa u politiku mijenja cijelu državu?

Tačno, ovakve politizacije vojnih jedinica do sada nije bilo. Danas smo čuli da je šef obavještajne službe za inostranstvo Mosad rekao da će Mosad u znati da stane na pravu stranu istorije – dakle na stranu pravne države. Mora da se vidi šta to znači.

Vrhovni sud bi mogao da se pozabavi klauzulom o neprimjerenosti koja bi za njega značila gubitak nadležnosti. Šta ako Sud suspenduje ovu odluku?

Ako Vrhovni sud prihvati tužbu I zaista suspenduje novi zakon kao neprimjerenu promjenu Ustava, onda dolazimo do scenarija vakuma legitimiteta i državne krize. Onda više nije jasno koja je od ove dvije institucije – Parlament ili Vrhovni sud – više legitimna. Ipak, pravni stručnjaci nisu jedinstveni u ocjeni koliko je vjerovatno da će Vrhovni sud u ovom konkretnom slučaju suspendovati zakon.

Ako u Izraelu zaista izbije državna kriza, da li nova politizacija armije čini vjerovatnim čak i vojni puč?

Ne vjerujem. Bio sam veoma iznenađen kada su prenijeli izjavu šefa Mosada. Ali to je možda tek odbijanje da se dalje služi. Teško da je u Izraelu zamisliv puč poput onog u Turskoj iz 2016 (pokušaja puča - op. red.). Armija je potčinjena parlamentu i vladi. To je u Izraelu oduvijek bilo tako, i u to nije bilo sumnje.

Trenutna situacija je trenutak slabosti koji bi mogli da iskoriste neprijatelji Izraela. Da li je reforma pravosuđa donijela potencijalno ugrožavanje bezbjednosti Izraela?

Ako bi došlo do nekog napada na Izrael, siguran sam da bi se rezervisti odmah prijavili za službu. Ali svakako je i Iran o tome informisan. Prema izvještajima, primjetni su napori iranskih aktivista na društvenim mrežama, koji se predstavljaju i kao provladini i kao protivnici vlade. Oni pokušavaju da podgriju svađu u izraeskom društvu.

U Izraelu protestuju i rezervisti

Privremeno među glavne gubitnike reforme pravosuđa spadaju dobro obrazovani liberalni ljudi, recimo iz sektora informacionih tehnologija, koji dobrim dijelom doprinose izraelskom ekonomskom učinku. Da li postoji opasnost „odliva mozgova“?

To će biti masovno! Upravo sam boravio deset dana u Izraelu. Skoro svi učesnici protesta s kojima sam razgovarao pokušavaju da se snađu, da nabave strane pasoše, razmišljaju kuda da odu. Doći će do odliva mozgova ako ovakva reforma pravosuđa prođe. To će Izraelu nanijeti tešku štetu, u ekonomiju, kulturi, tehnološkom razvoju i tako dalje.

Da li je ovakav razvoj događaja nepovratan ili vidite prostor za kompromis?

Možda postoji mogućnost da se izbjegnu posljedice. To je sigurno namjera protestnog pokreta, da se zaustave ostali dijelovi reforme pravosuđa. Mada je Netanjahu sada pozvao na kompromis, niko više nema povjerenja u njega, čak ni njegovi koalicioni partneri. Po meni, jedva da su mogući smisleni kompromisi. Vidjećemo šta će se desiti narednih nedjelja.

Razgovarao David Ehl.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu