1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaSjeverna Amerika

Izvještaj Amnestyja: "Predatorsko ponašanje moćnih"

Jens Thurau
21. april 2026

Amnesty International u svom godišnjem izvještaju prikazuje mračnu sliku stanja ljudskih prava širom svijeta i poziva na odbranu svjetskog poretka. Posebno osuđuje Trumpa, Putina i Netanjahua.

Pocijepani plakati na kojima su Donald Trump i Benjamin Netanjahu
Predatori na vlasti? Donald Trump i Benjamin Netanjahu su u fokusu kritika u izvještaju Amnesty InternationalaFoto: Aaron Favila/AP Photo/picture alliance

Organizacija za ljudska prava Amnesty International u svom izvještaju za proteklu godinu donosi uznemirujući zaključak: ljudska prava se sve teže krše širom svijeta, kako od strane država tako i od strane privatnih aktera. I u većini slučajeva, počinioci ostaju nekažnjeni. U "Amnesty Report-u 2025", koji je sada objavljen, navodi da je 2025. godinu obilježilo "predatorsko ponašanje" mnogih moćnika.

Amnesty posebno osuđuje konkretne političke lidere koji su prošle godine dominirali naslovnicama širom svijeta: "Šefovi država i vlada poput Trumpa, Putina, Netanjahua i drugih nisu se ustručavali masovnog uništavanja, ugnjetavanja i nasilja, kako bi osigurali ekonomsku i političku dominaciju."

"Napadi na Iran, koji krše međunarodno pravo nisu doveli do poboljšanja"

Rat u Iranu, prema mišljenju Julije Duchrow, generalne sekretarke Amnesty Internationala u Njemačkoj, predstavlja trenutno najuznemirujuću temu. Iako naglašava da je Amnesty International dokumentovao kršenja ljudskih prava u oko 140 zemalja, Duchrow je u razgovoru za DW rekla: "Ljudi u Iranu žive u dvostrukoj opasnosti: najprije, od napada SAD-a i Izraela, koji krše međunarodno pravo i čiji ciljevi su civilno stanovništvo i infrastruktura; a potom, od represije vlastite vlade, koja je već rezultirala hiljadama smrtnih slučajeva."

Prizor iz Teherana nakon napada SAD-a i Izraela ( 9. april 2026.)Foto: Morteza Nikoubazl/NurPhoto/IMAGO

Pa ipak, tvrdi Duchrow, režim u Teheranu može biti zamijenjen samo ako se poštuje međunarodno pravo: "Napadi, koji krše međunarodno pravo, nisu doveli do poboljšanja situacije. Trenutno se pribojavamo još jačih napada iranskog rukovodstva na vlastito stanovništvo."

Ambasador Prosor: "Iran nam predstavlja egzistencijalnu prijetnju"

Izraelski ambasador u Njemačkoj, Ron Prosor, vidi stvari sasvim drugačije. U intervjuu za DW u utorak, rekao je da Iran predstavlja egzistencijalnu prijetnju njegovoj zemlji: "Vladajući režim u Iranu želi uništiti državu Izrael. Svi bismo trebali shvatiti: ta ideologija je smrtonosna. Vidimo to kod Hamasa, vidimo to kod Hezbolaha i vidimo to kod Irana."

Ali nisu samo SAD, Rusija i Izrael ti koji su odavno napustili stari svjetski poredak. I mnoge druge države se takođe sve više distanciraju od politike zasnovane na čvrstim međunarodnim pravilima, navodi se u godišnjem izvještaju Amnesty Internationala: "Svjetski poredak, koji je nastao iz pepela Holokausta i neizrecivog uništenja tokom dva svjetska rata, i koji je kontinuirano, uz velike napore, nastajao proteklih 80 godina - nažalost nije dovoljno stabilan." A preostale države, koje se zalažu za demokratiju i vladavinu prava i međunarodni kompromis, često se čine bespomoćnim i pribjegavau popuštanju.

Tužan bilans. Je li to takođe rezignacija? Je li išta ostalo od starog svjetskog poretka? Naprotiv, kažu iz Amnesty Internationala. U izvještaju se čak kao "remek-djelo" opisuju napori diplomata i aktivista za mirniji svijet nakon 1945.: "Opšta deklaracija o ljudskim pravima i Konvencija o genocidu, usvojene 1948. godine, kao i mnogi drugi paketi pravila o kojima se raspravljalo i koji su usvojeni u narednih 80 godina, nipošto nisu iluzija." Oni koji se sada glasno žale na kraj svijeta zasnovanog na pravilima, obično su zainteresovani samo za njihovo ukidanje: "U jedno možemo biti sigurni: Izvještaji o nestanku ovog međunarodnog sistema zasnovanog na pravilima su preuveličani."

Julija Durchow, generalna sekretarka Amnesty Internationala u NjemačkojFoto: Hannes P Albert/dpa/picture alliance

Kritika Rubiovih vizija budućnosti

Amnesty International posebno kritikuje dvije vlade: u SAD-u i Izraelu. Što se tiče SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom, u izvještaju se navodi da je u januaru 2026. ministar vanjskih poslova Marco Rubio predstavio viziju novog svjetskog poretka, zapadnu alijansu kršćanskih civilizacija, koji je jednostavno ignorisao važne istorijske činjenice. Rubio je govorio o ponosu ovih država na njihovo naslijeđe: "Naslijeđe koje je on dosljedno romantizirao u svom govoru. Ali riječi ne mogu zasjeniti činjenice: Ovo zajedničko naslijeđe obilježeno je hegemonijom, kolonijalizmom, ropstvom i genocidom."

 Primjedbe o izraelskim akcijama protiv susjednih država u sukobu na Bliskom istoku podjednako su oštre: "Međunarodni mehanizmi zaštite zakazali su za milione ljudi, kao u slučaju Palestinaca, koji doživljavaju genocid, aparthejd i okupaciju od strane izraelske vlade." A na adresu ruskog predsjednika Vladimira Putina, u izvještaju je navodi: "Rusija nastavlja činiti zločine protiv čovječnosti u Ukrajini."

Marija Kolesnikova nakon oslobađanja iz bjeloruskog zatvoraFoto: Coordination Headquarters for the Treatment of Prisoners of War/AFP

Nada u angažman civilnog stanovništva

Sve ovo zvuči kao razvoj događaja koji nezaustavljivo napreduje i koji će dovest do daljnje eskalacije. Ali u ratu SAD-a i Izraela protiv Irana, neke države EU su posebno pokazale jasne znakove distanciranja, navodi se u izvještaju: "Početkom 2026. godine, neke evropske države su izgleda postale svjesnije globalne prijetnje: Odbile su se pridružiti američkim i izraelskim napadima na Iran i izjasnile se za zaštitu nacionalnog suvereniteta."

I Julija Duchrow još uvijek pronalazi dovoljno primjera koji mogu ponuditi nadu u svijetu koji je, čini se, iskočio iz kolosjeka: "U Iranu su ljudi izašli na ulice iako su znali da su im životi u opasnosti. U Mađarskoj je nehumana politika Viktora Orbána upravo poražena. I uvijek iznova se iz zatvora oslobađaju ljudi, poput Marije Kolesnikove u Bjelorusiji, za koju smo se zalagali." Marija Kolesnikova, poznata bjeloruska muzičarka i aktivistkinja za ljudska prava, oslobođena je nakon pet godina provedenih u zatvoru, u decembru 2025. godine.

Ovaj članak je prvi put objavljen 21. aprila 2026. godine, a ažuriran je 23. aprila citatom izraelskog ambasadora Rona Prosora.

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme