Romi i Sinti su najveća manjina u Evropi – i u najgorem su položaju. To potvrđuje i novi izvještaj koji sveobuhvatno dokumentuje stanje romskih zajednica u Evropi. Izvještaj je objavila Evropska mreža romskih organizacija ERGO, a nedavno ga je predstavila švedska političarka Soraja Post. Istaknuta romska aktivistkinja od 2014. do 2019. godine je bila poslanica u Evropskom parlamentu. Članica je upravnog odmora mreže ERGO, koja okuplja romske organizacije iz preko trideset zemalja.

Aktuelni ERGO-izvještaj, između ostalog, pokazuje da u oblasti zdravstvene zaštite Romi nemaju jednak tretman kao ostali. Tako 22 odsto pripadnika romske zajednice ima hronične bolesti, a svaka četvrta osoba nije zdravstveno osigurana. Ti podaci dolaze iz nacionalnih studija i potvrđuju da Romi imaju teži pristup zdravstvenoj zaštiti u nekoliko zemalja EU.

Prema riječima Soraje Post, te brojke pokazuju da se situacija nije poboljšala nakon usvajanja novog okvira EU za političko učešće Roma, iz 2020. godine. Naprotiv, korona pandemija je još više pogoršala situaciju. Uprkos apelu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen prilikom predstavljanja strateškog okvira za Rome u EU: „Gdje je suština humanosti kada su Romi svakodnevno isključeni iz društva i potlačeni?"

Do kraja 2022. godine, zemlje-članice EU treba da podnesu izvještaje o napretku koji su postigle u primjeni EU-okvira u oblasti zdravstva, stanovanja, obrazovanja i političkog učešća. Sa oko 12 miliona ljudi, Sinti i Romi predstavljaju najveću manjinu u Evropi.

Romi kao motor privrede na Balkanu?

Još početkom novembra, na skupu u Berlinu, koji su organizovali Aspen-institut i Društvo za jugoistočnu Evropu, predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost, Sonja Liht, ukazala je na potencijal Roma: „Romi su rastuća demografska i ekonomska sila u EU i na Balkanu. Oni su motor ekonomskog razvoja. Ako to zanemarimo, cijeli region će ostati periferija periferije.“

„Pojačavanje glasa Roma u kreiranju politike“ bila je jedna od glavnih tema događaja u čijem fokusu je bio Zapadni Balkan. To što se tamo u kontekstu romskih zajednica vidi je pokazatelj funkcionisanja državnih sistema, smatra Elvis Memeti, nacionalna kontakt instanca za Rome u vladi Sjeverne Makedonije. „Jaz između Roma i ne-Roma kada je riječ o životnim uslovima, nedostatku infrastrukture, obrazovanja i pristupa javnim dobrima se povećava. Ipak, postoji veliki potencijal za politički angažman i učešće Roma.“

O neravnoteži u sistemu govori i Adriatik Hasantari iz organizacije „Roma Active Albania". Najteže su pogođeni najslabiji u društvu. Rasizam i anticiganizam su još uvijek usidreni u sistemu i snažno utiču na generacije – bez obzira na političku orijentaciju. „Zamislite dijete u uzrastu od pet godina koje je već nekoliko puta istjerano iz svog doma. „Kako ta osoba može da izgradi povjerenje u sistem", pita Hasantari.

Dakle, nije dovoljno samo da se Romi „čuju“. Učešće u političkim procesima samo je prvi korak od mnogih neophodnih. „Stručnost iz romske zajednice političari bi trebalo sa periferije da premjeste u centar procesa političkog odlučivanja. Fokus treba da bude na regionalnoj saradnji, kako bi se ostvarili najveći mogući uticaj i održivost."

Međutim, sve je to utopija s obzirom na trenutnu situaciju Roma u regionu i EU. Na to ukazuje Dejan Marković iz Srpskog romskog foruma u Beogradu, na osnovu podataka iz aktuelnog izvještaja Agencije EU za ljudska prava (FRA). „Još uvijek više od pola romske populacije živi bez pristupa adekvatnom smještaju i vodi. Oko trećina djece pati od gladi. Razlog za nestabilnu situaciju Roma je nedostatak političke volje, neophodne da bi se išta promijenilo. To je razlog što anticiganizam i dalje postoji", kaže Marković.

„Nema politike bez našeg učešća“

Aleksandra Bojadijeva iz Regionalnog savjeta za saradnju (RCC) ističe da su do sada suzbijani samo simptomi, ali ne i uzroci. „Krajnje je vrijeme da se umanje efekti anticiganizma, jer to korijen svih negativnih stvari koje su se Romima desile u prošlim vijekovima. Nije dovoljno reći da svi treba da budu jednako tretirani, ako ne kreću svi sa jednakih pozicija. Romima su potrebne jednake mogućnosti.“

I pored novog okvira EU za ravnopravnost, učešće i uključivanje Roma, to još nije realnost. Naprotiv. Rijetko ko je iz romske zajednice na političkim funkcijama ili u državnoj upravi – i pored jasnih smjernica političara. Zato je jedini način da se poveća kvalitet političkih odluka taj da se Romi uključe u sve političke oblasti. „Ništa ne bi trebalo dogovarati i odlučivati bez nas i zato mi Romi treba da učestvujemo u svim procesima političkog odlučivanja.

Nakon procjene Evropske komisije, u proljeće 2023. godine, pokazaće se da li i kako države-članice Evropske unije zaista preuzimaju svoju političku odgovornost.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu