1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jagma entiteta oko državnog novca

23. decembar 2013

U Banjaluci je održana sjednica Skupštine državnog preduzeća “Elektroprenos BiH”. Osim čestitiki novom direktoru, nije dogovoreno ništa konkretno. Izražena je samo nada u skoru raspodjelu novca.

Foto: DW/D. Maksimovic

Na skupštini akcionara “Elektroprenosa BiH” trebala je biti utvrđena kadrovska struktura s obzirom da je postojećoj odavno istekao mandat ali to se nije desilo. Danas (23.12.) je tek donijeta odluka da se uđe u formiranje nove uprave, bez konkretnih poteza te zaključeno da se donesu investicioni planovi, takođe bez konkretnih rješenja. Premijer RS Željka Cvijanović: “Kada je u pitanju investiranje potvrđeno je da će se ono vršiti u prenosnu mrežu na osnovu kapitla, što znači za Federaciju BiH 58,89 i RS 41,11 odsto”.

Nismo pijani milijarderi

Ovi podaci su bili poznati i prije nekoliko godina kada je formiran “Elektroprenos”, ali se bez obzira na to nakon svake skupštine ponavlja jedna te ista priča o usvajanju finansijskih izvještaja i investiranje. Ono što muči oba entitetska premijera je novac koji je planiran u budžetu za narednu godinu, a kojeg je blokirala SDA u Domu naroda, stavljajući veto na izmjene zakona o Elektroprenosu. Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, tvrdi da nikom nije u cilju da zloupotrebi državni novac: ”Ne ponašamo se kao pijani milijarderi koji su došli tu da uzmu novac, podjele ga , prokrčme i sutra se probude i ne znaju šta se desilo a uz to da BiH ostane bez električne energije, kako su neki prognozirali”.

Sjednica Skupštine državnog preduzeća “Elektroprenos BiH”Foto: DW/D. Maksimovic

Kada je formiran “Elektroprenos”, 2006., definisano je da narednih deset godina nema raspodjele sredstava entitetima. To je promjenjeno novim zakonom koji je ekspresno usvojen u Savjetu ministara i Parlamentu BiH ali je SDA stavila veto na njega, smatrajući da se radi o ugrožavanju funkcionisanja državne kompanije.

Upozorenja od EU

Protiv trošenja sredstava sa računa “Eelektroprenosa”, prije desetogodišnjeg definisanog roka, su i predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Smatraju da će se to negativno odraziti na funkcionisanje visokonaponske mreže u BiH. “Tek kada se ustanovi koliko je potrebno za održavanje i dalji razvoj električne mreže, može se odlučiti o tome koliki je iznos novca koji se može podjeliti među dioničarima odnosno entitetima”, kaže zamjenik visokog predstavnika Tamir Vaser.

Matan Zarić je novi direktor "Elektroprienosa BiH"Foto: DW/D. Maksimovic

To mnogo ne brine entitetske prmijere, jer oni imaju samo jedan cilj, odnosno problem. Neusvajanje budžeta na državnom nivou znači da nema novca od MMF-a a problem je utoliko veći što su sredstva od “Elektroprenosa” i prije nego što su raspodjeljena, planirana budžetom. To ozbiljno ugrožava finkcionisanje oba entiteta, mada premijerka Željka Cvijanović kaže da su to tek zli jezici: “Priča o tome kako je nešto ugroženo, kao što je funkcionisanje kompanije ili investicije zato što su akcionari odlučili da uvedu reda u rad ove kompanije i naravno da podjele dobit zato što na to imaju pravo, je apsolutna besmislica”.

Mreža u raspadu

Međutim predsjednik sindikata “Elektroprenosa” Mevludin Kuljanin kaže da su entiteti zaboravili na prava zaposlenih, na udio u neto dobili kompanije. On tvrdi da postoje radnička potraživanja iz 2011. i 2012. Godine ali i da je elektromreža u katastrofalnom stanju jer u nju nije ulagano više od 6 godina: “Od samih dalekovoda, širenja mreže. Treba graditi nove objekte, nove trafostanice, ali i postijeće su dotrajale…to su ogromna sredstva”.

Nakon gotovo godinu i po Upravni odbor Elektroprenosa je prošle sedmice izabrao novog direktora ove komapanije, Matana Žarića. Žarić je izabran na period od četiri godine a do sada je bio direktor “Elektroprivrede HZHB”. “Elektorpenos BiH” osnovan je 2006. godine nakon velikih pritisaka međunarodne zajednice. Cilj joj je održavanje prenosne elektromreže i izgradnja ostalih pratećih kapaciteta. Danas “Elektroprenos” na svom računu ima preko 250 miliona maraka što je i osnovni razlog tolike brige entiteta oko ove kompanije.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić