Premda sve slovenske predizborne ankete najavljuju relativnu pobjedu dugogodišnjeg prvaka desnice Janeza Janše, glavno pitanje slovenskih izbora je hoće li Janša nakon pobjede uspjeti okupiti vladajuću koaliciju. Razlog je proporcionalni slovenski izborni sustav i fragmentiranost slovenske političke scene, zbog kojih za osvajanje vlasti pobjednička stranka mora privući nekoliko stranaka, ali i slab koalicijski potencijal Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS). Zato bi Janša mogao imati ozbiljnih problema pri pronalaženju koalicijskih partnera, iako su u politici - pogotovo slovenskoj - iznenađenja uvijek moguća.

Sudeći po predizbornim najavama Janšina stranka može računati samo na suradnju konzervativne Nove Slovenije (NSi), dok ostale stranke koje mogu računati na ulazak u parlament, i koje uvjetno možemo smatrati lijevim blokom, pripadaju tzv. »antijanša« bloku.

Vodeća stranka tog bloka je Lista Marjana Šarca, bivšeg stand-up komičara i aktualnog gradonačelnika Kamnika, koji je nacionalnu prepoznatljivost stekao kao protukandidat Borutu Pahoru na predsjedničkim izborima. Šarec je najozbiljniji Janšin konkurent za osvajanje premijerskog mandata, a njegov politički uspon potvrđuje sada već tradicionalnu otvorenost slovenskih birača prema tzv. trećim opcijama.

Politika opasnih namjera

Osim Šarca, lijevi blok nema drugog favorita, s obzirom na to da će se lijevi glasovi raspršiti na slabije stranke poput socijaldemokrata Dejana Židana, čija je popularnost u padu, Stranku modernog centra (SMC) aktualnog premijera Mira Cerara, stranku umirovljenika (Desus) šefa diplomacije Karla Erjavca i Ljevicu, opozicijsku stranku koja predstavlja slovenski odgovor na krizu tradicionalne socijaldemokracije.

U zadnjem tjednu uoči izbora desne stranke rastu, dok lijeve padaju, premda sve stranke ljevice i centra pokušavaju mobilizirati birače upozoravajući na štetnost trećeg Janšinog dolaska na vlast. Ugledni slovenski analitičar Vlado Miheljak smatra kako je trenutačna opsjednutost slovenske politike Janšom razumljiva. "Ako Janša dođe na vlast, sve ostalo postaje irelevantno. Janšin dolazak na vlast znači da će se sve promijeniti - obrazovanje, javni sektor, međunarodna politika, politika prema susjedima... - slično kao što se u Mađarskoj dogodilo nakon Orbanove pobjede. Janša je oličenje politike opasnih namjera. Njegova pobjeda znači pobjedu politike konflikta i permanentnog čišćenja i lustracije. U ovom slučaju vrijedi ona izreka prema kojoj se treba baviti politikom, da se politika ne bi bavila tobom. Janša ne predstavlja samo jednu od političkih opcija s kojom se možeš natjecati. On ili sve apsorbira ili izgubi. Dosad je uglavnom gubio", upozorava za DW Miheljak.

Orban u Janšinoj kampanji

Janša je proteklih mjeseci radikalizirao svoje pozicije, temeljeći kampanju na raspirivanju straha od komunista i ilegalnih migranata, po uzoru na svog mađarskog uzora Viktora Orbana. Mađarski premijer sudjelovao je i u Janšinoj predizbornoj kampanji na velikom skupu SDS-a u Celju, poručujući da Europa mora zaštititi svoj kršćanski identitet te da je Janša jamac opstanka slovenskog naroda.

Slovenski su mediji ovih dana objavili kako su mađarski poduzetnici, koji pripadaju krugu premijera Orbana, u slovenske medije, bliske Janšinom SDS-u, neposredno uoči početka slovenske predizborne kampanje investirali 800 tisuća eura, postavljajući pitanje je li riječ o financiranju kampanje SDS-a. Slovenski zakon, naime, zabranjuje financiranje slovenskih stranaka iz inozemstva.

Janšina stranka pokušava profitirati i na raspirivanju straha od ilegalnih migracija, a Miheljak kaže kako je ponovno riječ o korištenju Orbanove formule, prema kojoj su izbjeglice, komunisti i liberali najveća prijetnja. Janšina stranka oblijepila je Sloveniju velikim predizbornim plakatima na kojima piše kako svaki ilegalni migrant slovenske porezne obveznike košta 1963 eura na mjesec, premda je riječ o neistini. "Ako su ljudi frustrirani i bez posla onda će lakše povjerovati i u tvrdnje da država troši toliki novac na izbjeglice. Takve su stvari uvijek prolazile u ovakvim izvanrednim situacijama. A ekonomska i socijalna situacija u Sloveniji nije dobra. Unatoč drugom ili trećem najvećem rastu BDP-a u EU, obični građani taj rast ne osjećaju u svojim lisnicama", objašnjava Miheljak.

Za razliku od prethodnih izbornih ciklusa, Hrvatska ovog puta nije bila osobito važna predizborna tema, bez obzira na to što arbitražni spor snažno opterećuje odnose dviju država. Među slovenskim strankama prevladava uvjerenje da Ljubljana i ubuduće mora ustrajati na implementaciji arbitražne odluke, uz iznimku Janšine stranke, koja zagovara odustajanje od za slovensku stranu "nepovoljne arbitražne odluke". Bivši diplomat i dobar poznavatelj hrvatsko-slovenskih odnosa Ivica Maštruko upozorava da to ne bi vodilo smirivanju situacije, s obzirom na to da bi Janša u bilateralnim pregovorima insistirao na još radikalnijim teritorijalnim zahtjevima prema Hrvatskoj, i na moru i na kopnu.

Opet maksimalistički zahtjevi prema Hrvatskoj?

Bez obzira na nijanse u provedbi, Maštruko podsjeća da postoji kontinuitet slovenske politike od početka devedesetih i odluke slovenskog parlamenta o cjelovitosti Piranskog zaljeva do danas. Po njegovim riječima, riječ je o strateškim ciljevima slovenske politike, zbog čega je Ljubljana i insistirala na arbitražnom sporazumu, misleći da će tako dobiti teritorijalni kontakt s otvorenim vodama.

"Janša je u pravu kada kaže da je arbitražna odluka nepovoljna za Sloveniju. Upravo zato je ponašanje Hrvatske začuđujuće, jer je potpuno iracionalno insistirati na odbacivanju arbitražne odluke koja je, zapravo, povoljna za Hrvatsku. Janšina spremnost da prihvati ponudu Hrvatske da se bilateralnim pregovorima riješi ovaj problem nepovoljnije je za Hrvatsku od arbitražne odluke. Takvo rješenje, koje je samo naizgled povoljno za Hrvatsku, pretpostavlja tvrđi stav slovenske strane koji uključuje i maksimalističke zahtjeve. Zato Sabor, koji je donio odluku o istupanju iz arbitražnog postupka, može donijeti i odluku o prihvaćanju arbitražne odluke. To je Hrvatska već trebala napraviti i tako skinuti ovaj problem s dnevnog reda. U arbitražnoj odluci sve ide u prilog Hrvatskoj, osim pitanja akvatorija Piranskog zaljeva, što je moguće regulirati bilateralnim dogovorom o ribarenju na tom području", podvlači ugledni diplomat.