Već i njihov različiti stil odijevanja je jasno pokazao da nizozemski ministar financija i šef Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem i tek izabrani ministar financija Grčke Janis Varufakis nisu na istoj talasnoj dužini. Dok je Dijsselbloem, obučen u tamno odijelo, sašiveno po mjeri i s kravatom uspravno sjedio na stolici obraćajući se novinarima na press konferenciji, Varufakis je, u otkopčanoj košulji, tirkizne boje prebačenoj preko hlača, sjedio opušteno naslonjen na stolici.

Međutim "ekonomska pop zvijezda", kako nazivaju Varaoufakisa, nije provocirala samo svojom pojavom. I u njegovim izjavama je bilo jasno da se sa svojim nizozemskim kolegom ne slaže ni u političkom smislu. "Naša zemlja se protivi tome da surađuje sa Trojkom", rekao je Varaoufakis u petak (30.01.2015.) pri tome se smiješeći. S ovom izjavom je postao udarna vijest u svjetskim medijima. Širom svijeta su se pitali: Misli li on ozbiljno?

Ublažena retorika

S obzirom na to da Varoufakis program EU za spas Grčke naziva "fiskalnim waterboardingom", metodom mučenja u kojoj žrtva samo rijetko može udahnuti, moglo se zaključiti da misli ozbiljno. Ipak grčki premijer Aleksis Cipras je odmah, u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom i predsjednikom Europske centralne banke, Mariom Draghijem, pokušao donekle izgladiti stvar. I Varufakis je u intervjuu za BBC koji je uslijedio ublažio retoriku. Jer brojni Grci su već zbog zabrinutosti počeli podizati novac iz banaka. Europska centralna banka je zaprijetila da će koncem februara grčkim bankama zavrnuti slavinu ukoliko Atena do tada ne postigne dogovor sa vjerovnicima.

Njegove izjave o suradnji sa Trojkom su pogrešno shvaćene zbog prevoda, rekao je Varufakis. On je rekao da će naravno biti pregovora sa institucijama Trojke pojedinačno, dakle sa Europskom komisijom, Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom centralnom bankom. On je također naglasio da neizostavno želi razgovarati i sa pojedinačnim zemljama donatorima. Rekao je da se protivi samo Trojci, koja u Grčkoj želi progurati svoj program koji je u očima njegove vlade propao. "Mi želimo novi program, novi dogovor za Grčku", poručio je Varufakis.

Okončati štednju

A novi program za Varufakisa znači: otpis dugova. Moramo sa europskim partnerima pregovarati o kreditnom ugovoru koji je za cijelu Europu mučan, rekao je on. Njegov cilj je reformirati Grčku. "Ova zemlja posljednjih pet godina čeka na reforme i ne dobija ih", rekao je 53-godišnji Varoufakis u jednom intervjuu. "Naprotiv mi se deformiramo zbog programa štednje koji se ne bavi rak ranom grčke ekonomije", upozorava novi grčki ministar financija. Osim toga on želi oligarhe i korupciju ukinuti u srži, kao i porezni imunitet.

Varoufakis se sada nalazi pred monumentalnim izazovom, a to je da ponovo uspostavi "dostojanstvo Grka". Aleksis Cipras i njegova stranka Syriza su tokom predizborne kampanje obećali da će brojni uposlenici u javnim službama, koji su ostali bez posla zbog programa štednje i reformi, ubrzo biti vraćeni na posao. Osim toga minimalna plaća bi trebala biti povećana za 40 posto. Varufakis je taj koji, kao ministar financija, treba pronaći novac za to. Na koji način to konkretno misli izvesti, on još uvijek nije otkrio.

Oko 25 posto Grka su nezaposleni. Među mladima taj postotak iznosi 50 posto. Ukoliko neka od obećanja nove grčke vlade ne budu ispunjena, onda bi Ciprasova vlada mogla izgubiti vjerodostojnost.

Varufakisove pristalice se nadaju da će ovaj politički novajlija osloboditi Grke strogog diktata štednje, koji im je nametnut 2010. godine. Pri tome upravo ton čini muziku. Trojku u Grčkoj ne podnose, ona je simbol pretjeranih mjera štednje. Europa je zaključila da najveći kredit u modernoj istoriji prebaci na najslabija leđa, naime na leđa grčkih poreznih obveznika, kaže Varufakis i dodaje da su ljudi zbog toga morali dati četvrtinu svoje plate. "Svako dijete zna da to ne može donijeti dobro", rekao je kratko nakon svog imenovanja novi ministar financija.

Više nije samo teoretičar

Varufakis je, nakon studija matematike i statistike, doktorirao ekonomiju na Univerzitetu u Essexu. Još ranije je imao kontakte sa politikom i to kada je radio kao savjetnik za tadašnjeg socijaldemokratskog vođu opozicije Giorgiosa Papandreua. Ipak, nakon što je Papandreu 2009. godine postao premijer došlo je do razdora između njih dvojice.

Kada je prije pet godina izbila kriza on je posmatrao krizni menadžment iz Australije, Škotske i SAD-a, gdje je radio kao profesor. U svojoj knjizi "Globalni Minotaur" založio se za suštinsku debatu, umjesto grozničavih akcija spašavanja. Ipak na poziciji ministra debatiranje više nije dovoljno, već on obećanja svoje vlade mora praktično provesti. "Dole štednja" je savršeno jasna poruka Jannisa Varufakisa. Dugove može platiti samo onaj ko ostvaruje privredni rast i višak vrijednosti, kaže on. A oboje je, kako kaže, u Grčkoj sistematski onemogućeno. U tome, ističe on, ključnu ulogu igraju Njemačka i kancelarka Angela Merkel. Ipak dok je Jannis Varufakis donedavno oštro nastupao protiv Njemačke i u jednom intervjuu izjavio da Njemačka u svakom slučaju mora platiti, sada se ponovo povukao rekavši: Njemačka je kao lokomotiva privrednog rasta važna za Europu. Tako jasno to do sada niko iz nove grčke vlade nije rekao.