Prije trinaest godina Japan je doživio najgori potres u svojoj povijesti. Cunami, koji je uslijedio, opustošio je čitava područja zemlje i doveo do nuklearne katastrofe u Fukushimi. Deseci hiljada stanovnika morali su biti evakuirani.

Od tada reaktori moraju biti stabilizirani. Izazov predstavlja da se izvuče velike količine nuklearnog goriva koje je iscurilo iz reaktora kako bi se zaustavilo daljnje oslobađanje radijacije. Ovaj težak zadatak mora biti izvršen u zgradama u kojima je radioaktivno zagađenje još uvijek opasno visoko. I još nije gotov.

Tokyo Electric Power Co (TEPCO), operater elektrane, procjenjuje da će rad na osiguranju lokacije trajati između 30 i 40 godina. Međutim, nedavna izvješća o napretku na terenu bila su uglavnom negativna.

TEPCO odgađa testiranje

U januaru je TEPCO objavio da će testovi uklanjanja radioaktivnog materijala iz reaktora br. 2 pomoću robotske ruke morati biti ponovno odgođeni zbog tehničkih problema. Robot na daljinsko upravljanje sada bi trebao početi s radom u oktobru 2024. - tri godine nakon prvobitnog plana. 

I u ostalim područjima projekta također postoje izazovi: prve bespilotne letjelice i robot poslani u zgradu reaktora broj 1 ranije ovog mjeseca imali su problema i morali su biti povučeni. Oni su imali zadatak locirati rastaljeni ostatak goriva koji curi iz reaktora i mapirati druga oštećenja.

Međutim, TEPCO tvrdi da se ostvaruje stabilan napredak i da je cilj razgradnje od 30 do 40 godina i dalje dostižan. "Sigurno i postojano napredujemo sa svakim zadatkom koji je neophodan za postizanje glavnog cilja", rekli su za DW iz tvrtke. "Na temelju mape puta nuklearnog regulatora i 'karte rizika', koraci razgradnje koje treba poduzeti u sljedećih deset godina sastavljeni su u srednjoročni i dugoročni akcijski plan razgradnje. Ovaj plan će se povremeno ažurirati s obzirom na napredak razgradnje i nastanak novih problema“, navodi TESCO.

Ova tvrtka naglašava svoje uspjehe, uključujući potpuno uklanjanje istrošenog nuklearnog goriva iz jedinica tri i četiri na lokaciji, kao i značajno smanjenje količine vode koja teče u komore ispod reaktora i koja je ozračena. Osim toga, radioaktivna voda se uspješno tretira u skladu sa standardima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) prije nego što bude ispuštena u Tihi ocean.

Teške okolnosti

Zapravo, unatoč brojnim izazovima, dosadašnji napredak može se smatrati uglavnom pozitivnim, kaže Vincent Gorgues, šef osoblja francuskog Visokog povjerenika za nuklearnu energiju i trenutno jedan od tri međunarodna specijalna savjetnika Japanskog društva za štetu, naknade i promicanje razgradnje u nuklearnom sektoru. "Nuklearni projekti su složeni", kaže on za DW. "A posebno su specifični projekti gašenja. Oni imaju višu razinu težine. Glavni faktori koji ovdje igraju ulogu su nesigurnosti o prvobitnom stanju postrojenja, kao i poteškoće u sigurnom upravljanju svim tokovima radioaktivnog otpada." 

Ta kompleksnost je višestruko povećana na lokaciji u Fukushimi, objašnjava Gorgues dalje: "Čak i danas je pristup zgradama reaktora vrlo težak i zahtijeva potpuno daljinsko upravljane kada je riječ o mogućoj intervenciji." Veliki je izazov provesti istraživanje i dobiti jasnu predodžbu o tome "što treba učiniti, čak i prije razmatranja kako to treba učiniti". Osim toga, kako kaže, svaki od tri oštećena reaktora ima svoje specifične izazove. A nema se gdje skladištiti visokoradioaktivni nuklearni otpad koji se mora ukloniti s gradilišta, naglašava on.

Najvažniji koraci sada su uklanjanje cjelokupnog istrošenog nuklearnog goriva, bilo netaknutog ili iscurjelog, iz reaktorskih zgrada jedan i dva te prikupljanje i zbrinjavanje preostalog goriva iz djelomičnog taljenja jezgre. Gorgues također zagovara brže ispuštanje pročišćene vode iz postrojenja kako bi se demontirale stotine skladišnih spremnika koji trenutno zauzimaju veći dio lokacije. “Ovaj prostor je potreban za nove objekte za obradu i skladištenje otpada.”

On također relativizira pretpostavke da se TEPCO vjerojatno neće moći pridržavati deklariranog rasporeda za proces razgradnje. On kaže da je raspored od tri ili četiri desetljeća "cilj", a ne rok: "Ovo nije utrka, već strukturiran, pažljiv pristup korak po korak koji zahtijeva vrijeme u svakoj fazi kako bi se odredila najbolja strategija, kako bi se kratkoročno i dugoročno postigla sigurnost“, kaže Gorgues i dodaje da su radiološki uvjeti "ekstremno teški".

Taj grubi vremenski okvir od 30 do 40 godina ima dva komunikacijska cilja: pokazati da će sve trajati dugo, ali i pokazati da se teret neće prenositi na više generacija. "Moramo gledati na ovaj cilj imajući to na umu“, kaže on.

S obzirom na jedinstvene izazove predstavljene u Fukushimi, bilo je neizbježno da se operativni raspored razvija. “Međutim, želio bih naglasiti da su ta kašnjenja ostala mala i da je većina najavljenog ostvarena”, kaže Gorgues i zaključuje: “U ovim uvjetima, ono što je već učinjeno smatram izuzetnim postignućem.”

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.