1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jasan odgovor Edija Rame Sebastijanu Kurcu

27. juni 2018

Centri za migrante u „trećim zemljama“? Austrijski kancelar Sebastijan Kurc iznio je svoj koncept za rješenje problema sa odbijenim potražiocima azila u EU – da oni budu smješteni u Albaniji. Tirana to odbija.

Edi Rama
Foto: Getty Images/AFP/D. Dilkoff

Albanski premijer Edi Rama je odbacio ideju da se u njegovoj zemlji otvori prihvatni centar za potražioce azila čiji su zahtjevi odbijeni u EU. On je rekao da ne dolazi u obzir da se ti ljudi u Albaniji „istovare poput otrovnog otpada koji niko neće" i rekao da neće pristati na tako nešto čak i kada bi zauzvrat Albaniji bilo ponuđeno članstvo u EU.

Prvi koji je iznio ideju da se na Zapadnom Balkanu otvore centri za prihvat potražilaca azila čiji su zahtjevi odbijeni u zemljama EU, bio je austrijski kancelar Sebastijan Kurc. Albaniju nije direktno pominjao, ali je jedan potrparol vlade za DW potvrdio da se o tome trenutno vode razgovori sa Albanijom.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel nema iste stavove po pitanju izbjeglicaFoto: picture alliance/AP Photo/M. Sohn

„Ne više od 20 godišnje"

Nešto slično je predložio i predsjedavajući Savjeta EU Donald Tusk: da se migranti koji su u EU stigli preko Sredozemnog mora najprije smjeste u prihvatilišta van Evropske unije. Tamo bi potom bilo odlučivano da li postoji osnov za pružanje zaštite.

Stručnjak za azil Gerald Knaus smatra da bi broj ljudi smještenih u centru kakav predlaže Sebastijan Kurc bio vrlo mali – u pitanju su ljudi koji su prošli čitavu proceduru u nekoj od zemalja EU i na kraju iz nekog razloga nisu mogli da budu prinudno vraćeni, a takvih nema više od 20 godišnje. Knaus je optužio austrijsku vladu da širi „populističke" ideje od kojih niko nema koristi. „Smatram da je politički besmisleno da se u balkanskom regionu stvara utisak da postoje hiljade odbijenih potražilaca azila koje bi sada trebalo smjestiti u Albaniju.

"Moraju postojati humanitarni standardi"

Foto: Christian T. Joergensen

Protiv otvaranja takvih centara je i Adrian Hackaj, direktor Istraživačkog instituta za saradnju i razvoj (CDI) u Tirani. Hackaj je u izjavi za DW rekao da je Albanija jedina zemlja Balkana koja se pokazala solidarnom sa partnerskim zemljama EU i sa SAD i ponudila zaštitu, kako kaže, za 3000 iranskih opozicionara. „Otvaranje novih izbjegličkih kampova u Albaniji dovelo bi zemlju u tešku situaciju koja bi vrlo teško mogla da se savlada", opominje Hakaj.

I poslanik SPD u Bundestagu i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Josip Juratović protivi se takvim planovima. „SPD to neće podržati. Smatramo da za lica koja traže zaštitu moraju postojati humanitarni standardi, a svi znaju da u većini zemalja to nije slučaj", rekao je Juratović za DW.

S druge strane, Johan Vadepul, demohrišćanski poslanik Bundestaga, smatra da je ideja uključivanja Albanije u diskusiju o prihvatnim centrima za odbijene potražioce azila – interesantan. On naglašava da bi Evropska komisija trebalo da podrži takav predlog kako finansijski, tako i logistički.

Anila Shuka/Saša Bojić