Evropska komisija je u petak (13.09.), na prijedlog predsjednika Komisije, Žozea Manuela Baroza, i komesara za prvosuđe i proširenje Vivijane Reding i Štefana Filea, predložila da se protiv Hrvatske preduzmu mjere zbog kršenja evropskog zakonodavstva izmjenom nacionalnog zakona o izručivanju građana. Komesarka za pravosuđe EU, Viviane Reding poručuje da je „Hrvatska, odmah po ulasku u EU, zloupotrijebila puno povjerenje“ dobijeno tokom pristupnih pregovora na posljednjim i najtežim poglavljima 23 i 24:

„Intenzivno smo radili do trenutka kada sam, na osnovu povjerenja i napretka koji sam vidjela stavila potpis na poglavlja 23 i 24. Međutim tri dana pred pristupanje, sav taj rad je ugrožen, jer je zakon, koji je u početku bio sasvim u skladu sa evrospkim procedurama, izmijenjen u suprotan.“

Zemlje članice odlučuju o mjerama protiv Hrvatske

Tako bi zakon kojim je Hrvatska ograničila primjenu evropskog naloga za hapšenje i time praktično zaštitila jedan broj svojih građana koji su navodno počinili krivična djela na teritoriji EU prije 2002. godine, mogao da bude razlog da se po prvi put, tek pridošla zemlja članica EU, sankcioniše zbog prestupa u oblasti pravde i unutrašnje politike. U Evropskoj komisiji kažu da su u obavezi da primijene evropski zakon i da je po članu 39 čina pridruživanja predviđena „adekvatna akcija“ u ovakvim slučajevima. „Da će biti sankcija to je skoro već jasno“, kaže Reding i dodaje:

“Za sad postoji prijedlog Komisije, a to nije odluka. Za odluku moramo da konsultujemo zemlje članice i čujemo njihova mišljenja. Onda ćemo objaviti odluku o mjerama i načinu na koje će one biti primijenjene.”

Reding: Prijatelj sam Hrvatske, ali pravda je slijepa

I dok u Briselu pominju mogućnost uskraćivanja fondova ( na prvom mjestu u oblasti pripreme Hrvatske za ulazak u Šengenski prostor), kao i moguće odlaganje “drugih obaveza”, iz Vlade u Zagrebu poručuju da će problematični zakon biti promijenjen u julu 2014. godine. Napominjući da je “prijatelj Hrvatske”, ali i da je “pravda slijepa”, Reding odbacuje sve optužbe o dvostrukim standardima prema ovoj i prethodnoj Vladi u Zagrebu, kao i prema različitim zemaljama članicama i zaključuje:

“Ako zakon može biti promijenjen za nekoliko dana tik pred ulazak u EU, može biti i vraćen u svoj prvodobitni oblik isto za nekoliko dana. Parlament vam je u zasjedanju ne bi trebalo da bude poteškoća da se zakon vrati u formu koja je bila u skladu sa evropskim pravilima.”

Autorica: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić