Od bureka do supa, od tjestenine, humusa i raznih umaka do mesa i ribe, od lubenica do raznoraznih deserta: ko je ikada ljetovao u Turskoj zna koliko raznovrsna može biti ponuda u sklopu jednog doručka, posebno u popularnim turističkim regijama.

Hoteli su svjesni koliko je ta raznovrsnost primamljiva, pa svoje web stranice ukrašavaju brojnim fotografijama restorana, kako bi potencijalne goste uvjerili u kulinarske vještine svojih šefova kuhinje. Mnogi se zato odlučuju za all-inclusive aranžmane, gdje se gotovo neprekidno nude jela za svaki ukus i uzrast. To je posebno privlačno za porodice.

Istovremeno, bufeti za mnoge goste postaju mala avantura: žele probati što više, pa pune tanjire više puta. Ipak, veliki dio hrane na kraju završi u smeću.

Turske dnevne novine sada izvještavaju da se savjetnici predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana žele detaljnije pozabaviti sa bufetima u restoranima i hotelima. Kao članovi Vijeća za poljoprivredu i prehranu , u narednim mjesecima oni planiraju izraditi koncept za smanjenje bacanja hrane.

102 kilograma hrane po osobi bačeno

U Turskoj se godišnje baci oko 8,7 miliona tona hrane. Ova brojka dolazi iz najnovijeg izvještaja provladine "Fondacije za sprječavanje rasipanja" (TISVA), koja se oslanja na podatke UN-ove Agencije za zaštitu okoliša (UNEP). Prema TISVA-i, smanjenje otpada za samo dva posto bilo bi dovoljno da se 360.000 porodica snabdije osnovnim namirnicama tokom cijele godine.

Posebno je uočljivo rasipanje u svakodnevnom životu: prosječna osoba u Turskoj godišnje baci 102 kilograma hrane – ogromna količina za zemlju koja se godinama suočava s ekonomskim problemima i visokom inflacijom. Za poređenje: u Njemačkoj je to 78 kilograma po osobi, dok je svjetski prosjek 132 kilograma.

Ramazan Bingöl, član Vijeća za poljoprivredu i prehranu pri predsjedništvu, posebno kritikuje sve popularniji koncept doručka poznat kao Serpme Kahvaltı. Svakom gostu se servira 15 do 20 zdjelica sa sirom, kobasicama, džemom, medom, kajmakom, maslacem i ukiseljenim povrćem. Uz to dolaze tave sa pomfritom, burekom, jajima i regionalnim specijalitetima. Sto brzo postane toliko pun da jedva ima mjesta za tanjir.

Razmatraju se novi koncepti doručka

Bingöl, koji je i predsjednik Udruženja ugostiteljskih i turističkih objekata (TÜRES), oštro kritikuje ovaj koncept. Po njegovom mišljenju, polovina posluženih jela završi u smeću, pa bi ponudu trebalo regulisati. U budućnosti bi svaki gost trebao imati mogućnost da sam sastavi svoj Serpme doručak od dostupnih proizvoda. "Dijabetičar ne može pojesti tri ili četiri zdjelice džema. Ipak, one se automatski serviraju – i završe u smeću", kaže Bingöl.

Također traži veću fleksibilnost u naplati u restoranima. Trenutno je obavezno da se plaća po osobi, pa se i količina hrane servira po toj logici. Troje ljudi bi se moglo zasititi doručkom za dvoje – i tako bi bilo znatno manje ostataka. Za Bingöla se ne radi samo o hrani, već i o sirovinama, energiji, radnom vremenu i šteti po okoliš. Zato je, kako naglašava, ovo pitanje stvar nacionalne sigurnosti.

All-inclusive hoteli pod lupom

All-inclusive buffeti u hotelima također će biti predmet ispitivanja. Bingöl smatra da bi hoteli trebali preći sa velikih bufeta sa samoposluživanjem na à-la-carte ponudu. Tako bi gosti sami birali šta i koliko žele jesti. U all-inclusive restoranima, međutim, turisti često pomisle: "Vau, toliki izbor, moram probati sve." Rezultat, kaže Bingöl: mnogo toga ostane na tanjiru i završi u smeću.

Uprkos planiranim ograničenjima hotelskih bufeta, važi: najveći uzročnici bacanja hrane su, prema zvaničnim podacima, privatna domaćinstva širom svijeta. Ona uzrokuju oko 60 posto otpada. Preostalih 40 posto dolazi iz sektora usluga i maloprodaje. To važi i za Tursku.

Koliko su obavezujući prijedlozi Erdoganovih savjetnika?

Prema raznim izvještajima, savjetnici turskog predsjednika poput Bingöla žele svoje prijedloge za smanjenje bacanja hrane u naredna dva mjeseca pretočiti u nacrt koji će predstaviti predsjedniku Erdoganu. Da li će iz toga proizaći zakoni, još nije poznato. Samo najava tog plana već je izazvala pažnju u Rusiji i Njemačkoj, ne samo zato što većina turista u Turskoj dolazi upravo iz tih zemalja, kao i iz Velike Britanije.

Udruženje ruskih turističkih agencija (ATOR) brzo je i jasno reagovalo: radi se samo o prijedlozima Bingöla, člana savjetodavnog tijela bez konkretnih ovlasti. Hoteli su slobodni u kreiranju ponude za goste. ATOR također ukazuje na sukob interesa u Bingölovim izjavama: on je istovremeno predsjednik Udruženja ugostiteljskih objekata (TÜRES). Ugostiteljski objekti imaju manje gostiju, dok hoteli nude izdašne all-inclusive pakete. Osim toga, kako navodi ATOR, ministar turizma Mehmet Ersoy posjeduje nekoliko velikih i međunarodno poznatih hotela koji rade po ultra-all-inclusive sistemu. Bilo bi naivno vjerovati da bi on to ukinuo, dodaje ATOR.

Prema podacima iz kabineta predsjedništva, prihod turističkog sektora u 2024. porastao je za 8,3 posto i iznosio više od 61 milijardu američkih dolara. Sa 9,6 miliona, najveći broj međunarodnih posjetilaca činili su ljudi turskog porijekla iz inostranstva. Slijede 6,7 miliona turista iz Rusije, 6,6 miliona iz Njemačke i 4,4 miliona iz Velike Britanije.

Ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku.