Moldavija, razapeta između Zapada i Rusije, nije baš poznata kao bastion političke stabilnosti,ali trenutna politička kriza je posebno duboka, piše štampa na njemačkom jeziku. U ponedjeljak su u glavnom gradu Kišinjevu istovremeno zasijedale dvije vlade – obje su pozivale policiju na lojalnost. Kako prenosi Noje cirher cajtung, moldavska armija je oglasila „neutralnost" ne želeći da se miješa u političke igre.

O čemu se radi? Nakon izbora u februaru je nastala pat pozicija između zvanično prozapadne Demokratske partije (PDM) koju vodi moćni oligarh Vladimir Plahotnjuk i proruskih socijalista. Premijer Pavel Filip (PDM) nastavio je da vodi tehničku vladu, a koalicioni pregovori PDM i socijalista su propali.

Međutim, u subotu su socijalisti našli drugog partnera u vidu stranke Acum koja se zalaže za borbu protiv korupcije. Proglašena je Vlada pod vođstvom Maje Sandu, šefice prozapadne partije Acum, što je pozdravio i zvanični Brisel.

Kako prenose mediji, oko 30.000 pristalica demokrata je još u nedjelju protestovalo pred parlamentom – mnogi su dotle organizovano prevezeni iz čitave zemlje.

„Bilo je to neprijatno iznenađenje za Vladimira Plahotnjuka, oligarha i šefa Demokratske partije, u Republici Moldaviji, zemlji sa 3,5 miliona stanovnika – dvije druge stranke su dogovorile formiranje nove vlade čime bi razbile Plahotnjukovu moć“, piše minhenski Zidojče cajtung. „Jer, milijarder Plahotnjuk godinama kontroliše ne samo politiku već i ekonomiju i medije, tajnu službu i pravosuđe – što izaziva sve veće ogorčenje prije svih Evropske unije."

Prema pisanju ovog lista, moldavski Ustavni sud se nalazi pod kontrolom Plahotnjuka i zato je izašao sa čudnovatim tumačenjem. Naime, od 9. marta je tekao rok za formiranje vlade, a ustav predviđa za to tri mjeseca – dakle do 9. juna. Međutim, Ustavni sud je „tri mjeseca" protumačio kao „90 dana", a to bi bilo do 7. juna. Nova koaliciona vlada formirana je tačno između, 8. juna.

Pošto je proruski predsjednik Igor Dodon odbio odluku Ustavnog suda da raspusti parlament i raspiše nove izbore, sud je i njega suspendovao i proglasio tehničkog premijera Filipa prelaznim predsjednikom. Ovaj je odmah raspisao izbore za 6. septembar. Potpuno je neizvjestan ishod ove borbe.

„Čak i ako se Vlada izabrana u subotu etablira, njen životni vijek je vjerovatno kratak", piše Zidojče, „pa pitanje dalje orijentacije Moldavije ostaje otvoreno. Otvoreno je i pitanje kako izvesti prave reforme ako u vladi učestvuju masivno kompromitovani postkomunisti – a oligarh Plahotnjuk će na duži rok ostati bitan faktor u igri moći."

Naslov u onlajn izdanju nedjeljnika Špigel glasio je: „Evropsko sirotište se pobunilo protiv najbogatijeg čovjeka zemlje" – Moldavija spada u najsiromašnije zemlje Evrope. Postsovjetska država smještena između Rumunije i Ukrajine već tri decenije na svojoj teritoriji ima samoproglašenu „republiku" Pridnjestrovlje. Politiku zemlje obilježavaju stalna nadgornjavanja proruskog i prozapadnog tabora.

priredio Nemanja Rujević