Kada je Melissa Hacker 1990. sa svojom majkom Ruth po prvi put posjetila Austriju, majka joj je rekla da se ni pod koju cijenu ne koristi podzemnom željeznicom. „Rekla mi je da ne plaćam za željeznicu kako ni bi pomagala fašističku državu", sjeća se Melissa.

Nepovjerenje u državu Austriju je bilo duboko usađeno u svijest Ruth Morley koja je 1939. zajedno s grupom djece bila prisiljena napustiti Beč, koji je tada pripadao tzv. Trećem Reichu. Na kraju je emigrirala u SAD i nikada više nije posjetila rodnu Austriju.

Novo pravilo

Njezina, u međuvremenu 59-godišnja kći Melissa je ovog tjedna u New Yorku, iz ruku austrijskog kancelara Sebastiana Kurza osobno, primila povelju o austrijskom državljanstvu. „Ovo se već odavno moralo dogoditi", kaže Hacker.

-pročitajte još: Kako je Auschwitz postao tvornica smrti

Da je to uopće moguće, zaslužno je jedno pravilo koje odnedavno važi i za Njemačku i Austriju po kojoj nasljednici onih koji su zbog političkog razloga ili zbog rasne i vjerske mržnje izgubili njemačko državljanstvo sada imaju pravo na povrat čak i ako su potomci po ženskoj liniji. Do sada su pravo na državljanstvo imale samo osobe čiji su očevi ili djedovi izgubili njemačko državljanstvo.

Do aneksije Austrije nacionalsocijalističkoj Njemačkoj, u ovoj zemlji je živjelo oko 200.000 Židova. Njih oko 65.500 je život izgubilo u Holokaustu. Novo pravilo o državljanstvu je pobudilo veliko zanimanja potomaka nekadašnjih Austrijanki i Austrijanaca židovskog porijekla. Od rujna prošle godine je podneseno 13.700 zahtjeva, uglavnom u Izraelu, Velikoj Britaniji i SAD-u. „Mnogi kažu: ovime želim sačuvati uspomenu na moje roditelje ili djeda ili baku“, kaže Hannah Lessing iz Austrijskog nacionalnog fonda.

Iskrenost ili PR akcija

Melissa Hacker, čija majka je u SAD ostvarila zavidnu kostimografsku karijeru, vjeruje da bi njezina majka imala dvojbe oko njezinog čina upisivanja u knjigu austrijskih državljana. Ona se osvrnula i na svečanu ceremoniju koju je austrijski kancelar Kurz priredio tijekom boravka u SAD-u. „Neki vjeruju da se radi o čistoj PR akciji koja bi trebala pokazati kako Austrija nije antisemitska zemlja. Ona kaže da Austrija i ne spada u otvorene zemlje za migrante a i zakon o državljanstvu spada među najrigoroznije na svijetu. „Da je Kurz još uvijek u koaliciji s desno-populističkim FPÖ-om, ne bih došla na ceremoniju u konzulat", kaže Hacker.

-pročitajte još: Potomci protjeranih Židova u borbi za njemačko državljanstvo

Promjena zakona koje je olakšala pristup potomcima onih koje je Austrija prognala naišla je na široku potporu svih stranaka u austrijskom parlamentu. Suočavanje s nacističkom prošlošću i dobri odnosi s Izraelom su važna politička pitanja za Kurza. Istodobno je odbačena i inicijativa nekih lijevih stranaka u parlamentu za olakšanje stjecanja državljanstva strance koji žive u Austriji. Kurzova ÖVP je to odbacila objašnjavajući da bi tako do državljanstva mogli doći i oni koji su nedovoljno integrirani.

Jednom Bečanka, uvijek Bečanka

Među šest Amerikanki i Amerikanaca koji su ovog tjedna postali i Austrijanci je i 92-godišnja Evelyn Konrad. Ona nije potomak nego je i sama bila žrtvom nacionalsocijalističkog režima. Nakon bijega iz Beča preko Budimpešte i Lisabona do SAD-a Konrad je u novoj domovini ostvarila odvjetničku karijeru.

„Beč mi je uvijek ostao u srcu iako se sjećam kako je moja majka na ulicama bila tretirana kao građanka drugog reda. Ona sama ne razmišlja o preseljenju u Europu, eventualno „u slučaju da Trump ponovno postane predsjednik". Uskoro planira s unukom posjetiti rodni Beč. Ovoga puta ne samo kao Bečanka nego kao i Austrijanka.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu