Ono što teče iz naše slavine za vodu, često dolazi iz velike dubine: pitka voda, pročišćena i oslobođena štetnih tvari, koju se crpi iz podzemnih zaliha. One najčešće potječu od kiše koju upija zemlja. Većina pitke vode u Njemačkoj dolazi iz podzemnih zaliha. Ali, podzemne zalihe istovremeno opskrbljuju i biljke, pune potoke i rijeke.

U brojnim regijama će ubuduće, međutim, biti manje podzemnih zaliha vode, upozorava znanstvenik Hans Jürgen Hahn. On se već godinama bavi istraživanjem međudjelovanja zaliha vode na zemljinoj površini i podzemnih zaliha, predaje na Sveučilištu Koblenz-Landau i direktor je Instituta za ekologiju podzemnih zaliha vode (IGÖ).

Za manjak podzemnih zaliha vode krive su klimatske promjene. Posljednjih godina pada sve manje kiše i razdoblja suše su sve duža. Zato se smanjuju podzemne zalihe u Njemačkoj, kaže Hahn, što ima dalekosežne posljedice. Njemačka je na prekretnici glede zaliha vode, smatra on.

Manje podzemne zalihe, veća potrošnja

Gospodarenje vodom nalazi se pred sve većim izazovima, uvjeren je Hahn. Jer, potrošnja vode sve više raste. Podzemne zalihe nisu samo važne za čovjekovo preživljavanje, nego su i važan gospodarski čimbenik. Njih crpe ne samo komunalna poduzeća za opskrbu vodom, koja opskrbljuju milijune građana, nego i poljoprivredna poduzeća.

Ona svoje njive zalijevaju vodom koju crpe iz podzemnih zaliha, a zbog sve češćih suša potreba za vodom za zalijevanje sve je veća. I proizvođači hrane crpe podzemne zalihe vode, primjerice kako bi proizveli mineralnu vodu koju prodaju u trgovinama.

Njemačka „cisterna" uskoro zagađena?

Dolina gornje Rajne, koju se naziva i „najvećom kadom Njemačke", jedan je od najvećih rezervoara vode u Srednjoj Europi. Dolina kojom teče Rajna od Basela do Frankfurta na Majni, duga oko 350 kilometara, široka je oko 40 kilometara i duboka oko 300 metara. Ona je ispunjena podzemnim zalihama vode.

Ta voda dolazi iz okolnih gorja koja okružuju dolinu Rajne: Schwarzwalda, Vogeza, Falačkog gorja, Odenwalda. „Zato je tlak dolje viši nego gore", objašnjava Hahn. U pravilu. Ali, zbog klimatskih promjena i pada razine podzemnih zaliha vode proteklih godina je tlak u dubini opao. A to je velik problem, kaže ovaj ekološki stručnjak.

Podzemne zalihe vode mogu biti zagađene

Ako se crpi previše vode dolazi do promjene tlaka gore i dolje. Posljedica je da površinska voda struji prema dolje u dubinu, a s njom i zagađenje iz potoka i rijeka. Podzemne zalihe vode mogu onda biti zagađene štetnim i otrovnim tvarima, kaže Hahn.

On polazi od toga da će se taj efekt idućih godina još pojačati. Uz to će potoci i rijeke presušiti, biljke se osušiti, zemlja isušiti, jer neće biti dovoljno zaliha podzemne vode koja bi prodirala na površinu.

Borba za vodu

Hahn računa s time da će ubuduće biti sve više sukoba oko dragocjenog resursa iz podzemnih zaliha. Primjerice Porajnje i Falačka raspolažu još uvijek dovoljnim količinama podzemnih zaliha vode i u usporedbi s drugim regijama u Njemačkoj dobro stoje. Ali, podzemne zalihe se ne dopunjavaju dovoljno, tako da u nekim područjima stvar postaje kritična.

Komunalni opskrbljivači pitkom vodom iz Falačke, koji su crpili vodu iz izvora u svojoj blizini, u međuvremenu moraju tražiti vodu na drugim područjima. I bacaju oko na podzemne zalihe vode u dolini gornje Rajne. To znači da sve više aktera želi odande crpiti vodu.

Taj primjer pokazuje što bi nam se moglo dogoditi, upozorava Hahn. On kritizira dosadašnje ophođenje s podzemnim zalihama vode i zahtijeva bolje upravljanje vodom. Količina vode koju se crpi iz podzemnih zaliha mora biti jako smanjena i samo ono najnužnije smije biti odobreno, smatra ovaj stručnjak. Za to su odgovorni politika i vlasti, kaže on. „Moramo imati jasnoću oko toga koliko je vode na raspolaganju. I trebamo jasne odluke i pravila kako se s vodom mora ophoditi."

aj/ARD

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu