„Dolaze teška vremena, novca već sada nema dovoljno", kaže vlasnik kioska Fanis Kalacis. Svojim poslom se bavi više od 20 godina – i sada se nalazi na rubu egzistencije. Kaže da se danas svaki evro okrene po tri puta, da više nema spontanih kupovina. Za vlasnika kioska to znači: prihod se smanjuje, troškovi rastu. Da ne govorimo o tome da nema više dobrih provizija za kupovinu cigareta. I kao da to nije dovoljno, prijeti i neželjena konkurencija velikih firmi koje su poslednjih godina pokupovale sve kioske u Atini i vode posao u sopstvenoj režiji.

Za usamljenog borca kao što je Kalacis, nema poboljšanja na vidiku. Naprotiv: kako bi ispunila što više uslova koje postavljaju povjerioci, vlada u Atini je donijela odluku o uštedi daljih 4,5 milijardi evra i podnijela odgovarajući dokument parlamentu. Predviđeno je smanjenje socijalnih davanja, smanjenje mogućnosti da se zaposleni oslobode poreza, i po ko zna koji put – smanjenje penzija. Tanka, ali disciplinovana vladajuća koalicija bi trebalo sada da odobri te mjere. A onda bi trebalo da stigne i nova finansijska pomoć. Biračima se nudi utjeha u vidu mjera koje će navodno da kompenzuju tu štednju, poput smanjenja poreza i novčane potpore za kiriju.

Ali, na tu kompenzaciju Fanis Kalacis gleda sa podsmijehom. „Oni ni sami ne vjeruju u to što nam pričaju. Sada su se i ljudi valjda osvijestili. Prošlo je vrijeme navodnih čudotvoraca u politici koji su nam obećavali da će poslije pobjede na izborima sve urediti drukčije."

Prva reakcija: štrajk

Ni sindikati nisu zadovoljni i pozvali su na generalni štrajk u srijedu 17. maja. Brodski prevoznici su već stupili u štrajk, a čak je i vojska najavila da će možda da se pridruži štrajkačima. „Sada je dosta. Od izbijanja krize su nam plate već smanjene za 40 do 50 odsto, iako je to najviši sud Grčke proglasio protivustavnim", kaže jedan oficir za DW. Novi paket štednje će da potkači i armiju.

Prije pet godina, na ulice je izašlo oko 25.000 pripadnika armije u civilu da bi demonstrirali protiv politike štednje. To se ranije nikada nije desilo. Malo kasnije, oficiri su osnovali udruženje čiji je predsjednik pukovnik Anestis Cukarakis. On nam je objasnio da mjere štednje više neće biti bespogovorno prihvatane. Ali, on neće da kaže šta će njegovo udruženje konkretno učiniti, odnosno kako će izgledati njegov protest. Vojska ne smije da štrajkuje, ali ustav joj dozvoljava da učestvuje u uličnim protestima. „Svaki građanin", kaže Cukarakis, „ima pravo da demonstrira, bez obzira da li je u uniformi ili ne".

Kad svako svakome nešto duguje

Za djelotvornim sredstvima protesta su već posegli radnici poludržavnog autobuskog prevoznika OASTH u Solunu. Oni su još u ponedjeljak obustavili rad kako bi prinudili vlast da im isplati plate. Solun nema metro, a sada tamo ne saobraćaju ni autobusi. Posljedica toga je neviđen haos u saobraćaju. Šef OASTH je obećao da će donijeti plan racionalizacije, ali prijeti i sudskim mjerama. Ministar saobraćaja želi da posreduje, ali jedino što ne može da ponudi štrajkačima je novac – nema ga.

Prema informacijama lokalnog lista „Makedonija", političari su došli na posebno kreativnu ideju: da jedna grčka banka da autobuskom prevozniku kredit od 3,5 miliona evra. Prema tom konceptu, dug banci bi vratila vlada, doduše, sa kamatama bi to bila suma od 4,5 miliona. A kada bi ga, i kako, vratila – to se ne zna.