Da li je Njemačka spremna za muškaraca kao kancelarku? Ovo je vic koji kruži društvenim mrežama od kako je Angela Merkel najavila da se na sljedećim izborima neće više kandidovati za mjesto kancelarke. Tako je priča o ženama u njemačkoj politici, priča o jednoj ženi koja već 13 godina predvodi vladu ove zemlje i koja je godinama važila za najmoćniju ženu svijeta.

Tinejdžeri u Njemačkoj se ne sjećaju vremena, kada žena nije vladala njihovom zemljom. No, uprkos tome vic o jednoj 'muškoj kancelarki' je zapravo neslana šala. Jer, bez obzira što je Merkel na čelu već više od jedne decenije, Njemačka politika je u pogledu ravnopravnosti polova sve samo ne raj.

Žene u Njemačkoj čine više od polovine biračkog tijela, a u aktuelnom Bundestagu nisu adekvatno zastupljene - oko jedna trećina poslanika su poslanice! A tako malo ih je bilo i 1998. Kada je pak riječ o pokrajinskim parlamentima i gradskim vijećima, tamo je situacija još gora.

"Politikom u Njemačkoj dominiraju muškarci, a to počinje već na lokalnom političkom nivou", kaže Helga Lukošat koja dobro poznaje situaciju. Ona je šefica Evropske akademije za žene (EAF) koja se zalaže za izjednačavanje šansi između žena i muškaraca. Političke karijere najčešće započinju na lokalnom nivou. No, onaj ko se angažuje na lokalnom nivou, čini to na dobrovoljnoj bazi i mora da nađe vrijeme za sjednice.

"To je komplikovano za žene, koje uglavnom vode računa o kući i brinu oko djece", kaže Lukošat. Tako da nije ni čudo da je tek svaki deseti gradonačelnik - ženskog pola.

"Ponekad je teško pridobiti žene", kaže Ina Šarenbah, predsjedavajuća Udruženja žena u Demohrišćanskoj uniji (CDU) Sjeverne Rajne Vestfalije i pokrajinskom Ministarstvu za ravnopravnost polova. Morala bi da bude barem jedna glava koja bi rekla 'mi to želimo', jer ogroman je broj sposobnih žena, slaže se i Helga Lukošat. "Partije bi stoga morale da ciljano privlače žene, da se umrežavaju na licu mjesta, te da više obraćaju pažnju na njihove potrebe; ako je potrebno i da se sjednice pomjere za kasnije."

Pravo glasa kao faktor moći

Ženama se i njemačkim izbornim pravom nanosi šteta. U Njemačkoj se u parlament ulazi preko direktnih mandata ili preko partijske pokrajinske liste. Na saveznim izborima 2017. je tek svaki četvrti mandat pripao ženama. "Uspješni muškarci često ne oklijevaju da još jednom pokušaju", kaže Lukošat. Ona naglašava kako i danas mnogi birači više povjerenja imaju u jednog muškarca nego u ženu.

Mali broj žena u aktuelnom sazivu Bundestaga se može objasniti i ulaskom u Bundestag dvije partije kojima dominiraju muškarci - AfD i privredi naklonjeni liberali FDP-a, partije koja je nakon četiri godine ponovo uspjela da pređe cenzus i uđe u Bundestag. U FDP-u je 23 odsto žena, a u AfD-u svega oko 11.

Korak ka više ravnopravnosti između muškaraca i žena u politici bi mogao da bude, po riječima Lukošat, zakon o paritetu. Jedan takav zakon bi mogao da partijama propiše da 50 odsto žena treba da bude zastupljeno na partijskim listama ili pak kao direktne kandidatkinje.

"U Francuskoj se pomoću 'Loi sur la parité' obezbijedilo povećanje broja žena u parlamentu", kaže Barbara Holand-Kunc sa Univerziteta u Gisenu. Na rang listi, na kojoj je prikazano koliko je žena širom svijeta zastupljeno u parlamentima, Francuska je na 14 mjestu i mnogo bolje rangirana nego Njemačka koja je na 46. mjestu.

„Zajedljive ili jasnog stava?"

"Feministkinji u meni se kosa diže na glavi, a naučnica govori da smo dobro napredovali." Ali, još uvijek se, kaže Holand-Kunc, na muškarce i žene u politici ne gleda isto bez obzira što rade isto.

Ovakvo iskustvo dijeli i Rikarda Lang, porptarolka podmlatka Zelenih. "Žene, kada jasno kažu svoje mišljenje, brzo važe kao zajedljive, glasne i agresivne", kaže Lang. Kaže da je to doživljavala čak i u partiji Zelenih, u kojoj je preko 50 odsto žena u poslaničkim klupama. "Žene se često prekidaju na sjednicama, ili ako naprave nešto dobro to se često kasnije pripiše nekom muškarcu. No, najvažnije pitanje je da li će se partija založiti da to promijeni ili ne", kaže ona.

Merkel i jake žene

Angela Merkel je razočarala Rikardu Lang. Ona kao osoba ima simboliku, ali ona je veoma malo u tom smislu iskoristila svoju poziciju. Za Holand-Kunc - naučnicu, koje se bavi istraživanjem polova -  kancelarka je kao srednji rod. "Ona se nikad ne pokazuje jasno kao žena." Ali, smatra da je samo tako i mogla da uspije u konkurenciji sa svojim muškim kolegama.

Na početku je ipak bilo mnogo rezervisanosti po pitanju Merkel, kaže šefica EAF-a Lukošat. "Ona je bila prva žena na čelu vlade, pri tom iz istočne Njemačke i bez djece." Tako da joj se moralo uračunati to što je na na mjesto ministarke odbrane imenovala jaku ženu poput Ursule fon der Lajen.

Ina Šarenbah iz CDU kaže da Merkel ofanzivno postavlja pitanje - šta je sa ženama? A visoki procenat muškaraca u podmlatku CDU komentariše kao upozorenje: žene obogaćuju "ne samo privatni već i politički život". Iako različito gledaju na ostavštinu Angele Merkel, Šarenbah, Lang, Lukošat i Holand-Kunc sve rade na tom - 100 godina od kako su žene dobile pravo glasa - da smanje narednih 100. Jer, studije Svjetskog privrednog foruma ukazuju da bi moglo još toliko potrajati dok žene budu ravnopravne sa muškarcima.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android