Frankfurter Allgemeine Zeitung pojašnjava da se Bidenova (Džo Bajden) odluka da prvo posjeti glavni grad BiH ne slaže sa željom Srbije da bude tretirana kao ključna država u regionu. Osim toga, on odlazi i na Kosovo, za Srbe tako reći "nedržavu", što sigurno neće pojednostaviti njegove razgovore u Beogradu, navodi Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje: "Bosna je s pravom ponovo dospjela u centar pažnje. Američka i evropska diplomatija je ovu zemlju jako zapostavila, usmjerivši cijelu pažnju na Kosovo. Pošto je kasni porođaj kosovske države izveden a prinova koliko toliko zdrava došla na svijet, sada je na redu ranije rođeno problematično dijete: BiH."

Bosna bi mogla postati drugi Kipar

"Vođa Srba Milorad Dodik pobrinuo se u Banja Luci da u ovoj balkanskoj državi gotovo ništa ne funkcionira. Pri tome on ne teži otcjepljenju RS i njenom pripajanju Srbiji".

"Dodik je dovoljno pragmatičan i željan vlasti i moći da zna da ne može slijediti tako ambiciozan cilj, tim prije što mu u Srbiji nedostaju partneri", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje: "Bosni ne prijeti rat, kakav je bjesnio devedesetih godina, ali bi ona mogla postati drugi Kipar, smatra bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown."

Ashdown je zemlju opisao kao podijeljenu i disfunkcionalnu, nazvavši je crnom rupom sa duboko ukorijenjenom korupcijom. "Ne možemo si priuštiti luksuz da odemo s tog prostora, jer bi to značilo destabilizaciju," smatra Ashdown. Stoga će Biden u razgovorima u Bosni željeti čuti šta Sjedinjene Američke Države mogu uraditi kako bi BiH ponovo dovele na kurs i urazumili Dodika", piše između ostalog Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Izbjegnut genocid ali i prihvat izbjeglica

Njemačka štampa danas se osvrće na rat na Kosovu, koji se vodio prije deset godina. Zašto je bombardovanje Srbije i Kosova bilo neophodno?, pita se novinarka lista Sueddeutsche Zeitung u članku pod nazivom "Kada su ljudska prava naučila da pucaju" i navodi dva razloga: "Jedan je da se izbjegne genocid na Kosovu i zato je to bila "humanitarna intervencija" a drugi, o kojem se toliko ne govori, je da se želio izbjeći dolazak na stotine hiljada izbjeglica u zapadnu Evropu. Za razliku od Amerikanaca, Evropljani još imaju živa sjećanja na rat", piše između ostalog u feljtonu, koji je objavio Sueddeutsche Zeitung.

Milošević nije pristao samo na aneks B

"Milošević je", iznosi novinarka lista Sueddeutsche Zeitung, "nakon Rambujea u martu 1999 pristao na primirje, okončanje napada na kosovske Albance i na mirni suživot. Samo jedan zahtjev nije mogao prihvatiti, a to je bio Aneks B sporazuma, koji NATO-u daje pravo da se slobodno kreće po Miloševićevoj Jugoslaviji. Nije nemoguće da je Aneks B bio ciljano osmišljen da pogodi Miloševićevu sujetu i da ga prisili da odbaci sporazum", smatra novinarka lista Sueddeutsche Zeitung i u podužem članku, u kojem analizira situaciju na Kosovu nakon povlačenja srbijanskih snaga i govori o korupciji, odsutnosti pravne države i siromaštvu, zaključuje: "Kosovo nije zemlja, Kosovo je katastrofa."

Autorica: Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Marina Martinović