Bilo je to prije skoro godinu dana: 9. oktobra 2019. teško naoružani muškarac pokušao je provaliti u sinagogu u Halleu. Samo čvrsta drvena vrata spasila su više od 50 vjernika Jevreja. U napadu su ubijena dva prolaznika koji nisu pripadala jevrejskoj zajednici.

Uveče 27. septembra 2020 ponovo počinje obilježavanje najvećeg jevrejskog praznika. Rafi Rothenberg je pronašao način da se nosi sa strahotama napada u svojoj zajednici, a da to ne zasjeni ovogodišnje slavlje. Sedamdesetogodišnjak je na čelu male liberalne zajednice u Kelnu, u kojoj je oko 160 ljudi. Rothenberg je pripremio film koji će pustiti na početku i na kraju festivala Jom Kipur. Prikazat će fotografije zapadnog zida u Jeruzalemu, prazničnih ulica u Izraelu bez ljudi ali i proslave Jom Kipura prije nekoliko stoljeća. Usred ovih fotografija su i jedna od drvenih vrata sinagoge u Halleu s rupama od metaka. "Ne želim da se judaizam svede na antisemitizam," kaže Rothenberg. "Ali, ovaj nemili događaj se desio nedavno tako da ga ne bi trebalo skrivati. To ipak neće uticati na našu radost u molitvama."

pročitajte još: Rane u Halleu su još svježe

Jevreji se za proslavu pripremaju i u drugim mjestima u Njemačkoj. Izraelci Nirit Bialer i Dekel Peretz žive u glavnom gradu Berlinu. Oboje su u Njemačkoj više od 14 godina. Nirit Bialer nije religiozna i ne slavi sve jevrejske praznike, ali na praznik Jom Kipur joj je stalo da ode u sinagogu. "To je pravo svake Jevrejke i Jevreja. Smatram da mi je gotovo dužnost otići na Jom Kipur u sinagogu".

Nirit i Dekel su prijatelji sa ljudima koji su preživjeli napad na sinagogu u Halleu i kažu da su mnogi od njih još uvijek pod utiskom i da pate zbog onoga što se tu dogodilo prošle godine. Ove godine oni zbog njih idu u berlinsku sinagogu u četvrti Fraenkelufer.

Sigurnost u vrijeme korone

Ali nije samo sjećanje na antisemitski napad ono što ove godine zaokuplja jevrejske zajednice u Njemačkoj. Njih brine i sigurnosti sinagoga. U vrijeme pandemije koronavirusa ovo je poseban izazov. Kao rezultat toga, Leo Latasch ima pred praznik više posla nego obično. 67-godišnji liječnik odgovoran je za sigurnost 6.500 članova jevrejske zajednice u Frankfurtu na Majni. Zbog virusa, oni se moraju izmjestiti na različita mjesta, u tu svrhu otvorene su prostorije jevrejske škole. Za Latascha to znači: mora se pobrinuti za sigurnost još više lokacija.

Sigurnost je bila jedno od najvažnijih pitanja nakon napada u Halleu. Činjenica da su drvena vrata bila jedina zaštita za ljude koji su se molili u sinagogi, može se zahvaliti policiji u Saksoniji-Anhalt, kažu ironično kritičari. Sinagoga nije imala stalnu policijsku zaštitu. Jedino je ispred nje, svako malo, automobilom prolazila policijska patrola. Nedostatak zaštite sinagoga u Saksoniji-Anhalt nastao je zbog rupe u regulativi, što novinar i autor Ronen Steinke kritizira u svojoj knjizi "Teror prema Jevrejima". Njemačka pokrajina Saksonija-Anhalt potpisala je državni ugovor sa jevrejskim zajednicama, koji im je trebao pružiti potrebnu zaštitu. Međutim, o detaljima se nikada nije razgovaralo – tako da je mnogo sinagoga ostalo gotovo bez zaštite. Bila je to greška s kobnim posljedicama, što je postalo očito 9. oktobra 2019.

Povećana finansijska sredstva

Ako, kao što se pokazalo na primjeru napada u Halleu, jevrejski narod ni danas ne može živjeti sigurno u Njemačkoj, to posebno u ovoj zemlji, s obzirom na njenu nacističku prošlost izaziva žestoke rasprave. Između ostalog i zbog toga se mnogo toga dogodilo nakon napada. U većini njemačkih pokrajina su povećana sredstva za zaštitu jevrejskih zajednica.

To Jevrejskim zajednicama omogućava da ulažu u neprobojna vrata, ograde i ograđene ulazne punktove. Pored toga, savezna vlada najavila je da namjerava osigurati dodatnih 22 miliona eura za zaštitu jevrejskih institucija kako bi zaštitne mjere podigla na jedinstven državni nivo. Stvarnost prisiljava jevrejske zajednice da od svojih institucija i sinagoga naprave utvrde.

pročitajte još:Nova vrata za sinagogu u Halleu

Leo Latasch iz Frankfurta zna šta to znači. Tamo se sinagoge i druge jevrejske institucije poput škola i vrtića čuvaju danonoćno. Ovaj stručnjak za sigurnost usko surađuje s lokalnom policijom i kaže da je saradnja "izvrsna". Ali čak i ovdje u Frankfurtu gdje čovjek mora, kako kaže Latasch, "uvijek biti spreman za napad kao u Halleu", evidentan je teret koji jevrejske zajednice moraju podnositi. Novčana suma, koju Jevrejska zajednica u Frankfurtu svake godine mora potrošiti za sigurnost premašuje milion eura. 90 posto od toga troši se na osoblje.

Razlog: policija smije ulaziti u jevrejske institucije samo u hitnim slučajevima kako se ne bi stekao utisak da ona radi za Jevrejsku zajednicu. Ali, ako se za jevrejske objekte žele dobre mjere zaštite, to će biti skupo. "Troškovi su sada dosegli razinu na kojoj se pitamo da li to i dalje moramo snositi sami", kaže Latasch i dodaje: "Ali siguran sam da ćemo pronaći rješenje. Grad Halle je povećao politički pritisak kako bi konačno dobio novac za to."

Za autora Ronena Steinkea jasno je da je teret troškova prevelik, posebno za male zajednice. "Država mora snositi ne 50, 70 ili 80 posto troškova zaštite sinagoga, već 100 posto", kaže ovaj pravnik na konferenciji za novinare u Berlinu. Jer, odbrana i otklanjanje opasnosti je zadatak države, a ne onih koji su pogođeni. "Svaki drugi stav je neprihvatljiv."

pročitajte još: Pojačati zaštitu sinagoga u Njemačkoj

Dekel Peretz zaboli kada vidi debelu zidinu oko sinagoge u berlinskoj četvrti Fraenkelufer. "Teško se otvoriti kao jevrejska zajednica jer zidovi ne pozivaju na to". On dodaje i kako je skupa sa Nirit Bialer zapazio da ljudi napolju teško realizuju da se iza ograde nalazi sinagoga. Time onima koji tu prolaze promiče ono, što ne samo na praznik Jom Kipur prkosi svakoj opasnosti u Njemačkoj:  to je život Jevreja u ovoj zemlji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android