U Hrvatskoj je došlo do spora između premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića. Povod je Josipovićev govor pred parlamentom u Sarajevu u kome je izrazio žaljenje zbog ranije politike Hrvatske kojoj je cilj bila podjela BiH.

"Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše kako je Josipović očito zaoštrio ton nakon što se premijerka Jadranka Kosor pridružila bivšim premijerima Hrvatske u osudi predsjednikovih izjava, piše ovaj list i nastavlja:

"Josipović traži od vlade u Zagrebu da pokaže političku zrelost, jer joj sada nedostaje jasan politički pravac koji bi definisao njenu ulogu u međunarodnoj zajednici, te njen odnos prema BiH i Hrvatima koji žive u toj državi. Josipović se oštro usprotivio i tvrdnjama da krši Ustav. Vlada Hrvatske osuđuje govor predsjednika koji su pozdravile i EU i SAD, te na taj način šteti interesima Hrvatske, kaže predsjednik. On dodaje da govor ne bi promijenio čak ni da je premijerka Kosor dva dana prije njegovog odlaska u BiH došla na razgovor na koji ju je uzaludno pozvao. To je bila prilika da ona iznese primjedbe, ako ih je imala.

Predsjedništvo vladajućeg HDZ-a je usvojilo rezoluciju da je Josipović prekršio odredbe Ustava koje nalažu da se prije govora u Sarajevu morao konsultovati s premijerkom. Osim toga, HDZ tvrdi da su neprihvatljive izjave kako je Hrvatska učestvovala u pokušaju podjele Bosne i Hercegovine", prenosi list "Frankfurter Allgemeine Zeitung"

Sramotno izvinjenje

S druge strane njemački list "Die Welt" objavljuje još jednu reakciju na deklaraciju Srbije u kojoj se osuđuju zločini u Srebrenici. U ovom listu kao gostujući komentar objavljen je članak istoričara Ernsta Köhlera, u kome piše:

"Srbija se formalno izvinila pred očima svjetske javnosti. Učinila je to na osnovu presude Međunarodnog suda pravde prema kojoj nije učinila sve što je mogla da zaustavi genocid u Srebrenici. Izvinjenje nije upućeno zbog politike režima Slobodana Miloševića koji je smislio, planirao, upravljao i u svakom smislu podržavao jedan genocidan rat. Prema standardima istorije, presuda Međunarodnog suda je potpuno pogrešna. Činjenica da je ta presuda uopšte izrečena, progutala je pitanja o njenoj ispravnosti. Važna dokumenta, poput protokola sa sjednica Nacionalnog savjeta za bezbjednost u Beogradu, bila su uskraćena sudu. Srbija je imala ogroman interes da se ona drže podalje od očiju javnosti.

Srbija se tako danas izvinjava da nije učinila ništa da spriječi genocid, za koji je ustvari odgovorna. To je groteskno. To je falsifikovanje istorije i krvavih činjenica. Svijet međutim gleda u budućnost. Rane brzo zarastaju, pogotovo one tuđe. Srbija može da računa sa nezainteresovanom pomirljivošću Evrope. Pa zar ova država nije učinila korak u pravom smjeru? Čini se da samo u Bosni i Hercegovini ovakav stav Srbije doživljavaju onakvim kakav on i jeste: pogrešnim, šta više sramotnim. Ili ne - pogrešnim ga u samom Beogradu smatra i nepotkupljiva liberalna inteligencija Srbije, gurnuta na marginu društva", prenosi list "Die Welt".

Autor: A. Slanjankić

Odg. ur.: J. Rose