Deutsche Welle: Gospodine Juncker, u zemljama Zapadnog Balkana - Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Bosni u Hercegovini i na Kosovu - postoji velika nada da će u dogledno vrijeme pristupiti EU. Kada će ove zemlje biti spremne za to? 

Jean-Claude Juncker: Ja sam primjerice u Makedoniji, FYROM (Former Yogoslav Republic of Macedonia), kako se to u diplomatskom žargonu kaže, zaključio da su Makedonci napravili ogroman napredak u pravcu Europe. No ja nikome nisam obećao datum prijema (u EU - op. red.). Ni onima koji još uvijek nisu započeli pristupne pregovore ne mogu navesti datum početka pregovora. Meni je važan sadržaj, a ne kalendarsko određivanje. To su u Makedoniji shvatili, u Albaniji nešto malo manje, ali Albanci još uvijek nisu započeli pregovore. U aprilu ćemo prezentirati preporuke u tom smislu, ali kako će te preporuke izgledati  ne mogu iz današnje pozicije reći. Jer mora biti napravljeno još suštinskih pomaka. To ćemo morati provjeriti do aprila.

Upravo u Albaniji je podrška stanovništva za prijem u EU veoma velika. Morate li ovdje uopće još raditi na ubjeđivanju?

Ne moram ubjeđivati Albance u to da postanu članovi EU. No moram u Albaniji kao i inače skrenuti pažnju na to da preduvjeti za prijem moraju biti ispunjeni. U te uvjete za prijeme spada da sve države u regionu Zapadnog Balkana moraju riješiti svoje granične probleme. Mi u EU ne možemo uvoziti granične konflikte. Moramo donijeti stabilnost u regiju, ali mi ne želimo dobiti nestabilnost zauzvrat. 

Šta želite saopćiti ljudima u regionu, šta oni trebaju znati o EU?

To je veoma višeslojno. Meni je jedno bitno: Želim vrlo jasno reći da EU nije klub ekonomskih sila, koje se žele obogatiti. Naravno: Težimo prosperitetu za sve. No meni je važno da u ovom dramatično teškom europskom regionu jasno kažem da je EU i zajednica vrijednosti. Pravna država, ljudska prava, sloboda štampe - to su teme, koje ja ovdje ponekad moram nešto detaljnije objašnjavati.

A kako namjeravate ubijediti ljude u EU da je ovo proširenje dobra ideja?

Nesporno je da postoji zamor od proširenja u EU. Mora se objasniti da se Zapadni Balkan nalazi ispred kućnih vrata. Putevi su kratki, ali to je duga istorijska ruta koja mora biti pređena. Prije ne tako mnogo vremena ovdje je postojao strašan rat. I ako mi Zapadnom Balkanu oduzmemo perspektivu prijema onda se to može vrlo brzo ponoviti. Skoro niko se toga ne sjeća, ali to je takoreći bilo jučer: duge kolone izbjeglica, silovanja, ubistva, umiranja djece, rušenja. Bio je to rat u sred Europe. Ja ne želim da se to ponovi.

Mi stari Europljani moramo znati da odavdje može krenuti poruka mira, doprinos europskom smirivanju. No ako mi nismo spremni omogućiti našim balaknskim partnerima prijem (u EU - op. red.) onda bi sve moglo postati lošije. 

Jednom ste rekli da onaj ko sumnja u Europu treba pogledati vojnička groblja. Je li to rečenica koju prenosite i na ovaj region?

Ovdje postoje brojna vojnička groblja. Ono što smo mi u Zapadnoj Europi doživjeli, to je ovdje novijeg datuma. Rečenica, koju sam rekao s pogledom na Zapadnu Europu, ovdje pak dramatično odgovara.

Znam da brojni ljudi postaju nestrpljivi, prije svega mladi ljudi. Postoje brojni Albanci, Makedonci, Srbi, koji iseljavaju u ostatak Europe jer više ne vide perspektivu. To iseljavanje inteligencije nije ni u interesu ovih zemalja ni u interesu EU. Balkan treba čvrstu europsku perspektivu, ali ja se ne dam prevariti. Dakle: Tek supstanca, onda kalendar.

Imate li osjećaj da Vaša poruka stiže na odredište?

Kandidati za pristup nemaju izbora nego slušati ono što Komisija ovdje predlaže. Mi moramo formulirati preporuke. Riječ je dakle o tome da poruka bude primljena i da se prema ovoj poruci odnose kao prema mjerilu. No ja ne ostavljam rado utisak da mi ovdje dijelimo lekcije. Ovo su države i nacije koje su izrasle iz teške istorije 90-tih godina i mora se imati obzira prema tome. No istodobno mora biti jasno da je EU zajednica koja počiva na vrijednostima. Zbog toga se ovdje ne može doći sa poljubcima (Orginal: mit Kusshand, u njemačkom jeziku znači poljubac na vrhove vlastitih prstiju koji se pokretom ruke ili kao pusa simbolično šalje udaljenim ljudima. Često ga koriste holuvudske zvijezde kada pozdravljaju svoje obožavatelje.- op. red.) i dijeliti praline.

U strateškom papiru EU za Zapadni Balkan govori se i o vlastitoj inicijativi zemalja kandidata za prijem. Šta to znači?

Zemlje kandidate će Komisija i druge zemlje ocijeniti na osnovu njihovih vlastitih zasluga i tu je vlastita inicijativa već veoma važna. Mi ne možemo nametnuti proširenje. Ne možemo nikoga prisiliti da pristupi EU. Onaj ko nema vlastitu inicijativu ima loše izglede da postane član EU. Svako se mora potruditi. Nije riječ o tome da EU može ponijeti teret kandidata za priijem. Ne, oni moraju sami ponijeti svoj teret

 

Jean-Claude Juncker je luksemburški političar Kršćansko-socijalne narodne stranke. Od 01. novembra 2014. godine je predsjednik Europske komisije.

Razgovor je vodio Lars Scholtyssyk