Hiba Kauzer, poslanica SPD-a iz Ofenbaha, nije morala ni sekundu da razmišlja da li da potpiše otvoreno pismo upućeno Fridrihu Merzu – 60 istaknutih žena u njemu pozivaju kancelara da svojim brigama o „kćerkama“ pridoda i konkretne poteze. Kancelar je 14. oktobra u Potsdamu rekao da „u gradskom pejzažu još postoji taj problem“, a nekoliko dana kasnije dodao: „Pa pitajte svoje kćerke!“

„Mi smo kćerke – 10 zahtjeva Fridrihu Mercu za našu sigurnost"

Uslijedila jeizuzetno žustra debata širom Njemačke, uključujući brojne demonstracije zbog kancelarovih riječi – a sada i inicijativa pod nazivom „Mi smo kćerke – 10 zahtjeva Fridrihu Mercu za našu sigurnost“, među kojima je poboljšanje krivičnog progona seksualizovanog i porodičnog nasilja, kao i bolje osvjetljenje i nadzor javnih prostora. 

Dvadesetpetogodišnja kćerka pakistanskih doseljenika održala je svoj prvi govor na protestima u Berlinu. Za DW je izjavila: „Odmah sam potpisala jer smatram da je jako važno da, ako već raspravljamo o sigurnosti kćerki, to radimo kako treba. Sigurne kuće za žene moraju biti bolje finansirane, nijedna žena ne smije biti odbijena.“ Za Kauzer je posebno važna pristupačnost: „Ako žena nema njemački pasoš ili ne govori dovoljno dobro njemački, ne smije biti diskriminisana.“

Rođena u izbjegličkom kampu – nagrađena za zalaganje u politici

Ko razgovara s Kauzer, dobija predstavu o tome šta su protekle sedmice rasprava učinile ljudima poput nje. Rođena u izbjegličkom smještaju u Brandenburgu, već dvije godine sjedi u predsjedništvu Mladih socijalista SPD-a, a 2024. je nagrađena za izuzetno zalaganje u lokalnoj politici. Priča o usponu kao iz bajke, ali uprkos tome, u svjetlu kontroverzi o gradskom pejzažu, i dalje ima osjećaj da sve što radi nije dovoljno.

„Bila sam šokirana, jako tužna i povrijeđena. Bez obzira šta radimo, šta govorimo, završavamo li studije, mijenjamo li svijet, da li pozitivno oblikujemo ovo društvo – uvijek moramo dvostruko i trostruko više da se dokazujemo da mu pripadamo. Iako to zapravo ne bi trebalo biti pitanje, jer smo ovdje rođeni i odrasli. Ali zašto se stalno tako govori o nama?“

Čak su i njeni rođaci u Pakistanu u jednom trenutku zbunjeno pitali kakve to debate Njemačkavodi, priča Hiba Kauzer. Kada je u televizijskim emisijama nakon rasprava o migraciji sigurnost žena, posebno u javnom prostoru, postala centralna tema, za nju je bilo dosta. Vrijeme je da se zauzme stav. Jedan od deset zahtjeva iz otvorenog pisma  je bolja zaštita žena od seksizma i rasizma u internetu – što mlada političarka svakodnevno osjeća na vlastitoj koži.

„Rasizam na internetu doživljavam svakodnevno. Stalno mi stižu poruke u kojima me ljudi vrijeđaju i iznose rasističke ili seksističke komentare.“ Kauzer se pita: „Zašto Instagram dozvoljava da, kada nekoga blokiram, ta osoba može da napravi novi nalog i svaki put iznova širi mržnju? Tu su i politika i tehnološke kompanije ozbiljno pozvane na odgovornost."

Nasilje nad ženama sve više raste – u internetu, na ulici, ali posebno kod kuće

I Judit Raner je još uvijek prilično zbunjena zbog nedavnih izjava kancelara. I nije jedina, kaže za DW ova direktorica Njemačkog ženskog savjeta, koja je već danima zatrpana porukama bijesnih i ogorčenih žena, ljutih zbog Mercovih izjava. One se javljaju telefonom, mejlom ili putem društvenih mreža. Posebno žene koje se godinama bore da država konačno učini više protivpartnerskog i porodičnog nasilja.

„Sigurnost žena u Njemačkoj je ozbiljno ugrožena, prije svega zbog partnerskog nasilja. U 2023. godini, 909 žena u Njemačkoj bile su žrtve pokušaja ubistva ili izvršenog ubistva. Nasilje nad ženama sve više raste – u internetu, na ulici, ali posebno kod kuće. Upravo tamo gdje bi žene trebalo da se osjećaju najsigurnije, prijeti im opasnost", kaže Raner.

Hubig: „Naša država mora učiniti više da spriječi femicide“

Savezna ministarka pravde Štefani Hubig (SPD) ipak je ublažila očekivanja da će femicidi – ubistva žena – ubuduće biti strože kažnjavani u Njemačkoj. Ipak, vlada, koju čine Unija i SPD, dogovorila se u koalicionom sporazumu da ženama pruži bolju krivično-pravnu zaštitu.

„Naša država mora učiniti više da spriječifemicide“, rekla je Hubig i najavila uvođenje elektronske nanogice u zakon o zaštiti od nasilja. To znači: čim se muškarac, koji je počinio nasilje, približi ženi koja je u opasnosti, sistem šalje alarm njoj i policiji.

Davno potreban i važan korak, kaže Raner, navodeći Španiju kao uzor, gdje je elektronska nanogica uvedena još 2009. godine. „Ali Španija je već prije 20 godina pokrenula zakonodavne inicijative, koje su bile međusobno usklađene. Tu govorimo o potpuno drugačijim standardima, to se uopšte ne može porediti s Njemačkom.“

U Njemačkoj nesostaju sredstva za sigurne kuće

Zaštita od nasilja mora važiti i za žene s invaliditetom i izbjeglice, potrebno je više savjetovališta, a prije svega: opštine moraju dobiti više finansijskih sredstava za opremanje sigurnih kuća za žene.

Dostatno finansiranje sigurnih kuća i skloništa za žene je centralni zahtjev u otvorenom pismu, upućenom kancelaru Mercu. U Njemačkoj postoji svega 400 sigurnih kuća i stanova za zaštitu, s kapacitetom za svega 7.000 žena. Mnoge ustanove su beznadežno pretrpane.

Istanbulska konvencija o borbi protiv nasilja nad ženama predviđa potrebu za tri puta više ugroženih žena , što znači 21.000 mjesta u Njemačkoj. Žene koje traže zaštitu često moraju usred noći da putuju u druge gradove, kaže Judit Raner – pod uslovom da uopšte imaju automobil.

„Najapsurdnije je to što svaka četvrta žena na kraju boravka u sigurnoj kući mora sama da plati taj boravak. Dakle, žena doživi nasilje od partnera, pobjegne iz stana, traži zaštitu u sigurnoj kući – i na kraju dobije račun za smještaj. Mislim da to zaista simbolično odražava stanje zaštite žena od nasilja muškaraca u Njemačkoj.“

Hoće li žestoka debata o gradskom pejzažu i „kćerkama“ na kraju barem dovesti do toga da se u zaštiti žena od nasilja nešto pokrene? Start je barem napravljen početkom godine, kada su nakon raspada koalicije CDU, Zeleni i SPD progurali Zakon o pomoći žrtvama nasilja, koji ženama pogođenim nasiljem od 2032. garantuje besplatno pravo na zaštitu i savjetovanje.

To je prekretnica, smatra direktorica Njemačkog ženskog savjeta, pa zato njen apel: „I dalje se nadam da će se debata sada ozbiljno voditi i da će i kancelar Merz poslušati šta kćerke imaju da kažu.“