Nakon pristupanja Bugarske zoni eura početkom godine, još je daleko od prijema potencijalnih kandidata poput Mađarske i Rumunjske. Države članice Europske unije (EU) koje nisu u zoni eura od 2024. ostvarile su „samo ograničen napredak" u gospodarskom približavanju zoni eura, proizlazi iz izvješća Europske središnje banke (ESB) objavljenog ove srijede (24.6.). U tom konvergencijskom izvješću ESB svake dvije godine ocjenjuje napredak u pogledu spremnosti za uvođenje eura u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj. Tih pet zemalja EU koje još koriste vlastite valute su se pristupom u Uniju obvezale prijeći na euro, makar tu nema nikakvog pravila do kad to mora biti. Međutim, u ovom trenutku ne ispunjavaju niti kriterije za uvođenje zajedničke valute, kako je utvrdila Europska komisija.

Dok je Bugarska od početka godine članica monetarnog prostora koji sada obuhvaća 21 državu s oko 350 milijuna stanovnika, sad su i Rumunjska i Mađarska objavile tu namjeru – ali moraju još raditi na svojoj financijskoj disciplini. Nakon izbornog poraza premijera Viktora Orbana u Mađarskoj, novi predsjednik vlade Peter Magyar napravio je politički zaokret i kao jasan cilj postavio ulazak zemlje u zonu eura. Nova proeuropska vlada u Budimpešti želi do 2030. ispuniti ključne uvjete, takozvane maastrichtske kriterije. No Mađarska, među pet država koje ESB rutinski promatra, ima najvišu razinu zaduženosti. Proračunski manjak, stopa inflacije i nestabilnost valute forinte također su izvan referentnih vrijednosti.

Mnogo posla za Magyara

Kvaliteta institucija, prema ESB-u, ima važnu ulogu za trajnost konvergencije. Jače institucije i bolje upravljanje ekonomskom i financijskom politikom donijeli bi znatne gospodarske koristi, osobito u Mađarskoj i Rumunjskoj, navodi se u izvješću ESB-a. ESB je posebno upozorio Mađarsku: „Daljnje poboljšanje kvalitete javnih institucija i osiguravanje njihove neovisnosti od neprimjerenog političkog utjecaja, borba protiv korupcije, provedba odgovarajuće politike na tržištu proizvoda te očuvanje vladavine prava preduvjeti su za gospodarski rast koji nosi privatni sektor."

Jer Orban je za sobom u Mađarskoj ostavio pustoš: kriteriji iz Maastrichta dozvoljavaju najviše 3% inflacije, 3% državnog deficita i državni dug od najviše 60% BDP-a. Inflacija mađarske forinte je već prošle godine bila 4,4%,  neke članice eura imaju i znatno viši ukupan državni dug od 74,6% BDP-a koliko je u Mađarskoj, ali državni deficit pokazuje da državni novac i dalje „curi" bez mjere: on je već prošle godine bio 4,7%, ove godine će lako doseći i 6,2%. Drugim riječima, Magyara čeka vrlo težak posao uvesti više reda u novčanu disciplinu svoje zemlje.

Jer i ako članica nema euro, ESB pazi na financijsku disciplinu u članicama Europske unije. A broj zemalja protiv kojih je pokrenut postupak zbog prekomjernog državnog deficita povećao se u odnosu na konvergencijsko izvješće ESB-a iz 2024. na tri: uz Rumunjsku sada su to i Mađarska i Poljska. Prema prognozama Europske komisije, niti jedna od tih zemalja vjerojatno neće smanjiti manjak ispod referentne vrijednosti od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) prije kraja 2027. Postupak pokrenut protiv Rumunjske 2020. i dalje traje, a rok za uklanjanje prekomjernog manjka produljen je do 2030.

Balazs Koranyi, Jan Strupczewski i Reinhard Becker (Reuters)