Zbog otrovne plave alge (Tychonema) na jezeru Mandichosee blizu Augsburga u Bavarskoj redovno se upućuju upozorenja za kupače. „Ona je ovdje prvi put zabilježena 2019. godine i od tada se širila duž jezera", objašnjava Franziska Bauer. Ova profesorica biologije istražuje taj fenomen sa timom na Odsjeku za vodenu biologiju na Tehničkom univerzitetu u Münhenu.

Za svoju aktuelnu studiju o širenju plavih algi u jezerima za kupanje, analizirala je uzorke vode iz 34 jezera u Bavarskoj. Izmjerene vrijednosti su u pojedinačnim slučajevima premašile preporuku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Šef katedre na Odsjeku za vodenu biologiju, profesor Jürgen Geist, naglašava: "Rezultati pokazuju da otrovne tvari, koje su se do sada rijetko pojavljale i kojima je bilo posvećivano malo pažnje, zahtjevaju široki monitoring."

Plave alge su prisutne u svim vodenim površinama

Plave alge su cijanobakterije. U svijetu postoji oko 1.000 različitih rodova tih algi. Pored takozvanih planktonskih vrsta, koje slobodno plivaju u vodi, bentoske cijanobakterije se nastanjuju na dnu korita jezera. Pojavljuju se u plavo-zelenim, žutim, crvenkasto-smeđim ili ljubičastim oblicima i putem fotosinteze proizvode kiseonik. No, neke njihove vrste proizvode i po zdravlje štetne otrove. Do sada je ustanovljeno postojanje 40 takvih vrsta, od kojih se njih desetak pojavljuje u vodotocima u Njemačkoj.

Sistemi ranog upozoravanja su važni zbog klimatskih promjena

Zdravstveni institucije redovno kontrolišu kvalitet vode u jezerima za kupanje. Prema podacima Savezne agenciji za životnu sredinu, u Njemačkoj su vode predviđene za kupanje tokom prošle godine, zbog upozorenja na povećano prisustvo plavih algi, 84 puta bile zatvorene za kupače. I ove godine su jezera širom zemlje, na primjer u Brandenburgu, Donjoj Saksoniji, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Bavarskoj, bila pogođena tom pojavom. Razlog: "porast prosječne temperature podstiče pojavu otrovnih vrsta algi", ističe profesor Geist. Ovaj stručnjak u čijem fokusu je sistemska biologija, zajedno sa svojim timom, želi da razvije sistem ranog upozorenja, kao što preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija. Njegov cilj je da se osigura kvalitet vode i opskrba stanovništva pitkom vodom.

Brzo širenje otrovnih cijanobakterija

Njegov istraživački tim na limnološkoj stanici u Iffeldorfu posmatra klimatske promjene, te kako kaže njegova zamjenica Uta Raeder: "Stanište se mijenja, posebno u dubokim slojevima vode. Sa povećanjem broja sunčanih dana, sve više svjetlosti dopire do dna jezera. Cijanobakterije se mogu širiti i na većim dubinama. Kako ih njihov otrov, poput kreme za sunčanje, štiti od štetnih UV-zraka, otrovne vrste algi stoga imaju prednost."

Nakon mikroskopskog istraživanja uzoraka vode i identifikacije mogućih otrovnih uzoraka, genetske i toksikološke analize, provedene u saradnji sa Saveznom agencijom za životnu sredinu, pokazuju kolika je njihova prijetnja po zdravlje. Biolozi širom svijeta bilježe rastući problem, a o rezultatima njihovih istraživanja izvještava berlinski Leibniz institut za slatkovodnu ekologiju i unutrašnje ribarstvo IGB.

Rizik od trovanja posebno visok kod pasa

Pokrov od algi podsjeća na bezopasne ostatke vodenih biljaka. Međutim, blato na obali i zelenkasta ljigave masa u vodi su znakovi upozorenja. Miris truleži spužvastih komadića algi privlači pse. Tri psa su 2019. godine uginula zbog trovanja anatoksinima na jezeru Mandichosee kod Augsburga. Još 2017. godine, studija Savezne agencije za zivotnu sredinu je na jezeru Tegel nadomak Berlina kod 12 pasa potvrdila trovanje anatoksinom. No, kako prvi simptomi trovanja tek kasnije nastupaju, postoji veliki broj neprijavljenih slučajeva, smatra Uta Raeder. Još od 1990-ih biolozi širom svijeta bilježe porast takvih slučajeva.

Kako suzbiti širenje cijanobakterija?

Do sada je bilo teško suzbiti širenje cijanobakterija u prirodnim vodama. Promijena biljnog svijeta i riblji fond se testiraju, ali su ti poduhvati naporni i njihov uspjeh je neizvjestan. Prema riječima Jürgena Geista, efikasno rješenje, koje je do sada isprobano i pokazalo se efikasnim, bilo bi da se u rijekama i jezerima značajno smanji količina hranjivih tvari. Zato što dušik i fosfat iz poljoprivrede i industrijskih otpadnih voda potiče eksplozivno razmnožavanje otrovnih plavih algi. Taj fenomen je, tokom klimatskih promjena, uočljiv još u proljeće sa pojavom niskog vodostaja i nakon obilnih padavina i do jeseni dovodi do mjera zabrane kupanja.

ARD/BR/mh/fš

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu